Aerodrom Tivat

Bez plana i dozvole grade terminal za bogataše na Aerodromu Tivat

Način na koji je država pristupila uspostavljanju takzvanog vodenog terminala Aerodroma Tivat u najmanju ruku je neozbiljan, što potvrđuje i stav najmeritornijeg organa – Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore (ACV), koja je izrazila veliku rezervu prema tome kakav će biti uticaj tog objekta na sigurnost izvođenja operacija vazduhoplova.

ACV je Zakonom o vazdušnom saobraćaju prepoznata kao regulatorno tijelo u oblasti vazdušnog saobraćaja, odnosno vrhovna vazduhoplovna vlast, bez čijeg “amina” se ne može raditi ništa što ima uticaj na sigurnost, odnosno bezbjednost izvođenja vazduhoplovnih operacija u državi.

”U skladu sa svojim ovlašćenjima, a na osnovu detaljne stručne analize, mišljenja smo da bilo kakva izgradnja ili aktivnosti u neposrednoj blizini operativnih površina, bilo kog aerodroma, moraju biti smanjene na minimum, kako bi se prioritet dao sigurnom obavljanju operacija vazduhoplova, posebno u uslovima vanrednih procedura, kako ne bi došlo do ugrožavanja sigurnosti putnika, vazduhoplova i opreme. S obzirom na to da se djelovi infrastrukture vodenog terminala planiraju izgraditi u zoni zaštitnih površina Aerodroma Tivat (čime će se povećati prisustvo putnika, vozila i prateće opreme), smatramo da navedeno može imati negativnog uticaja na vazdušni saobraćaj, kao i na korisnike vodenog terminala na Aerodromu Tivat i u tom kontekstu neophodno je implementirati zaštitne mjere, kako nova infrastruktura ne bi uticala na sigurnost obavljanja vazdušnih operacija i bezbjednost putnika koji koriste vodeni terminal”, rekli su “Vijestima” u ACV-u.

Na pitanje kakav je njihov definitivni stav u vezi sa načinom na koji je trenutno napravljen tzv. vodeni terminal Aerodroma Tivat, odnosno način i protokole za funkcionisanje tog objekta, iz ACV-a su odgovorili da “Agencija nije bila u posjedu tehničke dokumentacije o bilo kakvim detaljima koji se odnose na način upravljanja objektom, uspostavljanja koridora kretanja putnika, određivanja mjesta čekanja, ukrcavanja i iskrcaja u i iz vozila/autobusa i slično”.

”Sa aspekta uticaja na bezbjednost civilnog vazduhoplovstva, a po sadašnjem planu korišćenje infrastrukturnog prostora nije u bezbjednosno-zaštićenoj zoni aerodroma, i samim tim ne bi imao uticaja na bezbjednost zaštićene zone”, istakli su.

Izgradnja privremenog tzv. vodenog terminala jedan je od prioriteta koje je istakla aktuelna Vlada premijera Dritana Abazovića, radi navodnog smanjenja problema koji putnici sa aerodroma Tivat imaju prilikom drumskog tarsnfera iz te vazdušne luke do krajnjih destinacija, a zbog ljeti katastrofalno zakrčene Jadranske magistrale kroz Tivat.

Vlada je krajem maja usvojila zaklučak da se krene u hitno uređenje privremenog vodenog terminala na lokaciji Kukoljina, a koju starosjedioci Tivta zovu Blato. Građevinski radovi na čišćenju i uređenju prostora na katastarkoj parceli 1261/2 KO Mrčevac koje finansira JP Morsko dobro iz Budve, počeli su bez toga da je ta firma dobila potrebne i tražene urbanističko-tehničke uslove (UTU) od Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, ni od resornog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, s obzirom na to da se ta lokacija nalazi u zahvatu važeće državne studije lokacije “Aerodrom Tivat”.

Zahtjev za izdavanje UTU Morsko dobro je Sekretarijatu za uređenje prostora podnijelo još 8. juna, ali ih do sada nije dobilo jer taj organ još nije dobio zvanične stavove više državnih institucija ili preduzeća koji se o takvom zahtjevu, prema zakonskoj proceduri, moraju izjasniti, a među kojima je i stav ACV-a.

Morsko dobro je u uređenje “vodenog terminala” vrijedno oko 30.000 eura krenulo i bez osnova u svom Programu korišćenja sredstava tog JP za 2022. koji je ranije usvojila Vlada i u kojem ne postoji ta stavka, kada je riječ o ulaganjima na teritoriji opštine Tivat za ovu godinu.

Uprkos tome, Morsko dobro je na lokaciji Blato proteklih dvadesetak dana izvršilo betoniranje platoa koji vodi do tamo od ranije napravljenog betonskog mula, izgradilo manji sanitarni čvor i uredilo i asfaltiralo veliki plato za parkiranje vozila, te postavilo elektroenergetsku infrarstrukturu, rasvjetu i hortikulturno uredilo čitav prostor sadnjom raznog bilja i drveća.

Sve to Morsko dobro radi pozivajući se na svoj “Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra za teritoriju Opštine Tivat za period 2019-2023”, a kojim su na ovoj lokaciji, uz jedan veći i jedan manji privremeni ugostiteljski objekat, ucrtani i jedan “montažno-demontažni privremeni objekat dimenzija 65 x 24 x 6 metara”, ukupne površine čak 1.300 kvadrata sa namjenom “montažna hala – terminal za putnike”.

U akvatorijumu kod postojećeg betonskog pristaništa predviđeno je i postavljanje u moru još jednog privremenog objekta – plutajućeg pontonskog privezišta dimenzija 50 x 2,5 metara.

Trenutno tu egzistira samo jedan manji plutajući privezni ponton dužine 15 metara.

Ovako zamišljen privremeni objekat na ovoj lokaciji mnogo je veći od onog stalnog što za konačni vodeni terminal predviđa DSL “Aerodrom Tivat”.

Ipak, i za njegovo korišćenje u smislu pristajanja plovnih objekata i po aktuelnom “Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra za teritoriju Opštine Tivat za period 2019-2023”, neophodno je dobiti formalnu saglasnost ACV-a.

ACV je ranije propisala da ovdje ne mogu pristati plovila čija je visina veća od 3 metra iznad površine mora, budući da se lokacija nalazi unutar najuže kontakt zone praga piste 14 aerodroma Tivat i “probija” njene tzv. horizontalne prelazne ravni.

Morsko dobro je to ograničenje već narušilo sadnjom više sadnica drveća koje su već sada visoke preko 3 metra u odnosu na nivo mora, a nalaze se još i bliže pragu piste 14 nego što je to slučaj sa priveznim pontonom na koji mogu pristati plovila niža od tog limita.

Nepostojanje formalne saglasnosti nadležnih organa i rezervisanost vrhovne vazduhoplovne vlasti prema ovakvom konceptu “vodenog terminala” nije međutim spriječila premijera Abazovića da prošle nedjelje, u pratnji ministara kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića (BS), ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ane Novaković-Đurović (URA) i eokonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića (URA), obiđe ovu lokaciju i izrazi zadovoljstvo onim što se ovdje dešava.

U društvu premijera i ministara tada su bili i čelnici Morskog dobra Mladen Mikijelj i Blažo Rađenović, te članovi Borda direktora Aerodroma Crne Gore Nebojša Đoković i Eldin Dobardžić.

Kako je tada rečeno, Morsko dobro i ACG zajedno će upravljati pristaništem sa kojeg će putnike moći da preuzmu samo brodari koji su se već javili na oglas Morskog dobra. Za dovoženje putnika od terminalne zgrade aerodroma do pristaništa u Kukoljini, kako se čulo, koristiće se interna drumske saobraćajnice aerodroma koju sada koriste taksisti za pristup terminalu, a čime će se izbjeći zakrčena Jadranska magistrala.

”Vodeni terminal je bio obećanje predsjednika Vlade a ovo što sada dobijamo u Kukoljini nije klasični vodeni terminal kakav aerodrom Tivat i Crna Gora zaslužuju, već privremeno rješenje koje smo postigli u rekordnom roku. Turisti koji budu slijetali na aerorom i nakon toga koristili ovaj terminal za dalji transfer, mislim da će imati sasvim drugačiji i mnogo ljepši i intenzivniji prvi doživljaj Boke i Crne Gore i neće čekati u dugim kolonama na cestama”, kazao je Abazović, dodajući da se nada da će od jeseni “imati jednog ozbiljnog operatera koji će vodeni terminal u Tivtu organizovati na još bolji način za narednu sezonu”.

On je istakao da će veliki rizorti vjerovatno imati besplatan vez za svoja plovila kojima budu preuzimali svoje goste sa vodenog terminala u Tivtu, a na pitanje “Vijesti” imaju li saglasnost ACV-a za ovakvo improvizovano rješenje u osjetljivoj i zaštićenoj kontakt-zoni aerodroma, premijer je kazao da je “bila dilema vezano za stav ACV-a”.

”Podržavam to apsolutno jer su oni izrazili svoju zabrinutost zbog blizine vodenog terminala u odnosu na pistu i ogradu aerodroma. To je, po meni, profesionalan pristup ACV-a. Ipak, mislim da projekat može da se kompletira i da se operacije preko njega vrše bez restrikcija”, kazao je Abazović, dodajući da “sigurnost i bezbjednost ostaju prioritet da ne dođemo u situaciju ugrožavanja letjelica i putnika”.

Da je u svemu, međutim, riječ o velikoj improvizaciji koja se radi bez adekvatne dokumentacije, potvrđuje i odgovor ACV-a na pitanje “Vijesti” jesu li njihovi inspektori u međuvremenu obišli ovu lokaciju jer se ona nalazi u vrlo osjetljivoj zoni s obzirom na horizontalne prelazne ravni tivatskog aerodroma.

”Inspektor Agencije je 22. 06. 2022. godine na zahtjev JP Morsko dobro pregledao navedenu lokaciju i izvršio uvid u stanje na pristanišnom doku, a kako nema adekvatne dokumentacije za navedeni objekat, usmenim putem dao smjernice predstavnicima Morskog dobra, na koji način i pod kojim uslovima je moguće urediti površinu pristanišnog doka. Površina pristanišnog doka se nalazi u zoni prilazne površine za prag 14 poletno sletne staze, odnosno odletne površine sa praga 32 poletno sletne staze Aerodroma Tivat, i shodno tome moraju biti zadovoljeni visinski kriterijumi za izgradnju/postavljanje fizičkih objekata, kako isti ne bi predstavljali vazduhoplovnu prepreku”.

Poručuju da ipak ne mogu zabraniti rad improvizovanog “vodenog terminala” jer se njihove nadležnosti “isključivo odnose na subjekte vazdušnog saobraćaja”.

Uzimajući u obzir činjenicu da terminal nije objekat koji je sastavni dio aerodromske infrastrukture, već zasebni objekat, koji je izgrađen na obalnom području kojim upravlja JP Morsko dobro “ACV u skladu sa sadašnjim planom i datim smjernicama, ne bi imala razloga da zabrani korišćenje ovog objekta”.

”Takođe, rad terminala (prihvat/transport putnika na dijelu vodenog terminala), ne bi bio u nadležnosti nadzora ACV-a, jer će ti putnici biti predmet redovne bezbjednosne procedure Aerodroma Tivat”.

Terminal za VIP putnike sa letova biznis avijacije?

Iako su iz Vlade i Morskog dobra u javnosti stvorili utisak da će preko “vodenog terminala” biti transferisani svi putnici koji to budu željeli, iz ACG je indirektno potvrđeno da to neće biti slučaj, već će ga koristiti samo izuzetno mali broj putnika.

”Sa predstavnicima dva rizorta koji su zasada iskazali interesovanje za brodski transfer putnika od Aerodroma Tivat i do njega, usaglašene su procedure prihvata i transfera putnika od terminala 2 do vodenog terminala. Nakon izlaska iz terminalne zgrade, putnici će biti usmjereni do terminala 2, gdje će ih čekati hotelsko vozilo koje ih prevozi do vodenog terminala. Na taj način vozila sa putnicima neće izlaziti na magistralni put Budva-Tivat. Aerodromi Crne Gore će postaviti rampu ispred terminala 2 i na taj način će se regulisati ulazak/izlazak vozila. Radovi na uređenju ove saobraćajnice su u toku”, saopšteno je iz ACG nakon posjete Abazovića i ministara.

”Vijesti” sazanju da će ovaj vid transfera moći da koristi samo manji broj VIP gostiju koji idu prvenstveno u rizort Portonovi u Kumboru, odnosno manjim dijelom u Porto Montenegroo u Tivtu, a koji dolaze na aerodrom Tivat letovima privatnih i biznis aviona iz segmenta tzv. generalne avijacije.

Tih putnika nije ni izbliza toliko puno da bi oni svojom i brojnošću automobila kojim se prevoze, uticali na stvaranje gužvi na Jadranskj magistrali do Tivta i Kumbora.

Da “vodeni terminal” zapravo neće riješiti problem zakrčenja u drumskom saobraćaju, pokazuje i indirektno priznanje ACG da taj objekat uopšte neće moći koristiti za brodski transfer eventualno zaniteresovani putnici sa brojnih komercijalnih letova koji dolaze na aerodrom Tivat i da to pitanje (suštinski motiv za ulazak u cijelu priču zvanu vodeni terminal) uopšte nije ni regulisano.

”U cilju eventualnog prevoza putnika komercijalne avijacije, a koji izraze želju za prevoz vodenim putem do određenih destinacija, ACG nastavlja komunikaciju sa predsjednikom Opštine Tivat”, poručili su iz ACG.

”Vijesti” još čekaju odgovore Morskog dobra na set pitanja u vezi sa načinom na koji su pristupili uređenju, opremanju i organizaciji funkcionisanja kontroverznog novog privremenog objekta na obali Tivta.

Izvor: Vijesti.me

Check Also

Kako da znate kada je vaša ambicija dobra, a kada loša?

Ambicija može da se definiše kao težnja za nekom vrstom postignuća ili razlikovanja. Uključuje, prvo, …

Leave a Reply

Your email address will not be published.