Šta je uzrok kraha kriptovaluta?

Kritičari virtuelnog novca ističu da je fijasko kriptovaluta nakon izbijanja rata u Ukrajini konačno ogolio piramidalnu šemu imovine bez realnog pokrića, dok vatreni zagovornici kriptotržišta tvrde da je ratni sukob, u kojem politička i vojna moć ubija i ekonomiju, samo izgovor regulatorima da uguše slobodne finansije. Bez obzira na suprotstavljene stavove, zaključak je isti i krajnje ironičan. Zahvaljujući nevjerovatnom rastu cijene, bitkoin je privukao i velike profesionalne investitore, postavši tako dio „okoštalog“ finansijskog sistema koji je želio da sruši i vezujući dobrim dijlom svoju sudbinu za stanje u realnoj ekonomiji.

Krah kriptovaluta, od kojih su pojedine ove godine izgubile i do 80% svoje vrijednosti, za finansijske analitičare koji od početka gaje sumnje prema tom tržištu je konačan dokaz da one nisu mesijansko utočište za zaštitu imovine od inflacije. Protivnici ustoličenja kriptovaluta kao revolucionarne alternative „okoštalom“ finansijskom sistemu, sada likuju sa zaključkom da je nova kriza ogolila piramidalnu suštinu ovog koncepta, u kome cijena imovine bez realnog pokrića može da raste samo dok se priključuju novi igrači. Iz tog razloga je, kako tvrde, zagovornicima digitalnog novca bilo toliko stalo da dobiju podršku šire javnosti i popularišu kriptotržište izvan uske grupe „proroka u virtuelnom bespuću“.

Premda dostupni podaci pokazuju da je udio korisnika ovakvih transakcija još uvjek mali, nametnuta je slika da se digitalni novac afirmisao ne samo kao ravnopravna opcija klasičnom berzanskom trgovanju, već i kao vizija budućnosti pred kojom sporo i nevoljno ali ipak neupitno popuštaju i centralne banke. Tražnju je naročito poguralo upravo sve masovnije ukrcavanje finansijskih institucija u ovaj virtuelni voz, koji je postao nezaobilazan i u korporativnom „brendiranju“, u nastojanju kompanija da se umile novim generacijama potrošača, pokazujući kako su u potpunosti „u trendu“.

Sa rastućom popularnošću kriptotržišta u javnosti, mogućnost da se ostvare spektakularni prinosi u kratkom roku nije privukla samo obične smrtnike željne brze zarade, nego i profesionalne igrače. Zahvaljujući nevjerovatnom rastu cijene, bitkoin je od ideje da postane univerzalno sredstvo plaćanja, „mutirao“ u špekulativno oruđe u finansijskom kazinu, a taj proces su ubrzali institucionalni investitori, poput investicionih banaka i različitih fondova rizičnog kapitala.

I tu je došlo do paradoksalnog obrta, u kojem je bitkoin postao dio sistema koji je trebalo da sruši, vezavši dobrim dijelom svoju sudbinu za finansijske institucije za koje se tvrdilo da će u novoj eri digitalnih valuta postati suvišne. Time se pridružio ostaloj rizičnoj aktivi koja je na Vol Stritu doživjela egzodus investitora posle zaokreta američke centralne banke ka restriktivnijoj monetarnoj politici. Za razliku od ranije, bitkoin je postao tijesno povezan sa konvencionalnim berzanskim indeksima, a rast kamatnih stopa je, tvrde kritičari, pokazao da je podjednako neotporan na inflaciju kao i ostala rizična ulaganja.

Čaša nije poluprazna, nego polupuna

Oni koji za sebe kažu da nemaju „unaprijed zauzet vrijednosni stav“ prema virtuelnom novcu, podsjećaju da je ovo tržište od samog početka veoma nestabilno, te da ulagači koji ga duže prate i očekuju da oscilacije budu mnogo češće. Profesionalni trgovci čak i priželjkuju veće padove, jer mogu više da zarade kasnije, kada se cijena oporavi.

Ipak, i ovaj dio analitičara priznaje da ovo što se sada događa ne može da se opravda „sistemskom volatilnošću“, već je došlo do kraha kao i kod svake druge imovine koja doživi toliki pad vrijednosti u kratkom roku. Utjeha za investitore je, po njihovom mišljenju, to što je sunovrat kriptotržišta u aktuelnim okolnostima – dugoročnije gledano – dobra vijest. Slom kriptovaluta pokazuje da su one postale sastavni dio ekonomije, prije svega finansijskog tržišta koje sada reaguje na prijetnje od nadolazeće recesije.

Kriptovalute su, kao već uobičajeni dio portfelja velikih investitora, počele da gube špekulativni „pedigre“ u korist ulaganja povezanih sa stvarnim ekonomskim kretanjima. U trenutku kada se zbog nove krize izazvane ratom u Ukrajini investitori povlače iz visokorizičnih ulaganja, kriptovalute dijele sudbinu ovog dijela tržišta, uključujući i to da je gotovo nemoguće predvidjeti kada će se one oporaviti.

Strastveni zagovornici digitalnog novca sa svoje strane ističu da je upravo rat u Ukrajini poslužio regulatorima kao odličan izgovor da „stave omču oko vrata slobodnom finansijskom svijetu“. Napominju da je bilo jasno kuda vode stvari već posle najava američke administracije i Feda o mjerama koje će se preduzeti kako bi se zaustavio kriminal povezan sa kriptovalutama i izbjegavanje poreza, regulisale kriptovalute koje su vezane za vrijednost neke stabilne imovine kao što je zlato i kako bi se uspostavio efikasniji nadzor nad ulaganjima koja se vrše preko kriptovaluta. Time je, smatraju pobornici digitalnog novca, američka centralna banka počela da priprema klopku za ovo tržište i prije nego što je eskalirao sukob u Ukrajini.

Podsjećaju da kada je pod uticajem pandemijske krize svjetskoj privredi zaprijetila ubrzana inflacija, kriptovalute su preživjele finansijske poremećaje zadržavši se na visokom nivou. Jedan od razloga je bio razvoj infrastrukture i proizvoda, a tome su, priznaju, doprinijeli i igrači iz tradicionalnih finansija, koji su se odlučili za značajnija ulaganja u kriptotržište.

Kad politika ubije ekonomiju

Međutim, aktuelni rat je, kako ističu, potpuno druga vrsta testa za izdržljivost kriptovaluta, jer su politička i vojna moć preuzele komandu nad ekonomijom, prekrajajući međunarodne finansije i globalni sistem plaćanja, a njihov uticaj će bivati sve veći sa pojačavanjem ratnih dejstava. Prema izvještajima Blumberga, na samom početku rata, u Rusiji je izrazito porasla potražnja za kriptovalutama, a isti izvor je tada procijenio da su ruski oligarsi u tom trenutku imali u kriptovalutama, uglavnom u bitkoinima, oko 214 milijardi dolara.

U isto vrijeme objavljene su procjene da Centralna banka Rusije ima oko 640 milijardi dolara vrijedne devizne rezerve, ali naravno bez podataka u kom obliku, u kojim valutama i gdje ih drži. Jedno vrijeme se spekulisalo da banka nema pristup polovini svojih deviznih rezervi, da bi ona potom objavila da je od početka rata potrošila 38 milijardi dolara rezervi, zacijelo na odbranu valute, ali ne navodeći njihov ukupni sastav.

Kada je riječ o kriptotržištu, u vrijeme kada je rat počeo, ruskim bankama je bilo zabranjeno poslovanje s kriptovalutama, ali kako je rat odmicao, Blumberg je objavio da je Sberbanka, najveća ruska banka, dobila odobrenje centralne banke za poslovanje na kriptotržištu. Odmah su reagovale SAD, Kanada, Velika Britanija i Evropska unija, koje su optužile kripto kompanije da pomažu Rusiji i zahtevale da uvedu sankcije klijentima „koji mogu biti povezani sa sumnjivim ruskim aktivnostima“.

Imajući u vidu da se nametanje sankcija protivi osnovnoj kripto filozofiji, najveće kripto menjačnice su uglavnom reagovale „diplomatskim“ izjavama kako zauzimaju „uravnotežen pristup“, ali Čangpeng Žao, osnivač najveće kripto berze „Binance“, nije mogao da se uzdrži od komentara na svom blogu: „Odluku o sankcijama su donijele zapadne vlade, ali kao što ni predsjednik uprave neke banke u Londonu u kojoj Rusi, stanovnici Londona, drže svoj novac nema pravo da zamrzne njihovu imovinu, to ne možemo ni mi da učinimo. Na osnovu čega? Zato što se neko slaže ili ne slaže s predsjednikom ove ili one države?“

Žao je, zatim, pojasnio da kripto imovina ionako nije glavni problem, jer je njen udio u svetskim finansijama i ruskoj ekonomiji gotovo beznačajan. Problem ne rešava ni pritisak zapadnih vlada na najveće kripto menjačnice, jer ovakvih institucija ima mnoštvo širom svijeta, a ono što je najbitnije – za korišćenje kriptovaluta mjenjačnica nije ni potrebna.

Zorica Žarković

Finansije TOP 2021/22, u izdanju časopisa Biznis i finansije

Check Also

Kako se Evropa suočava s globalnom krizom hrane?

Stalan nadzor, ublažavanje propisa i nastavak uvoza žitarica – neke su od mjera kojima EU …

Leave a Reply

Your email address will not be published.