Plaćanje na odloženo u novom ruhu

U Evropi su sve popularniji startapi koji svojim korisnicima nude mogućnost da kupe određenu robu sada a plate je odloženo. Osim građana, njihove usluge mogu koristiti i preduzeća za nabavku određene robe ili sirovina.

Ne treba posebno predstavljati ponudu „kupi sad, plati kasnije“. Radi se uglavnom o mogućnosti da kupac uzme neku robu onda kada mu je potrebna a da je plati kasnije ili da plaćanje razbije na rate bez kamate. Kao što smo mi nekada radili sa čekovima. Ovaj koncept kupovine korisnicima nudi sve više finteh kompanija. Neke od njih su Klarna i Affirm, a tu je i Apple koji je na ovo tržište ušao sa svojim BNPL offering.

U pitanju su zapravo kratkoročni krediti, jer firme koje pružaju ovu uslugu zapravo plaćaju robu odmah a naplaćuju se kasnije od svojih klijenata. One ne naplaćuju kamatu na sve transakcije ali i kada je naplaćuju njihova kamata je niža nego u bankama i dogovor o pozajmici se postiže jednostavnije, bez velike papirologije. Te kompanije često svojim klijentima daju neki gratis period, pa ako oni otplate sve u roku, onda im još neko vrijeme ne naplaćuju kamatu.

Tražnja za njihovim uslugama je u prethodnom periodu, a posebno tokom pandemije, veoma brzo rasla, pa je konkurencija na tržištu na kojem rade ove kompanije toliko ojačala da će uskoro biti nemoguće da one rastu brzim tempom kao do sada. Osim toga, nadolazeća recesija bi mogla smanjiti kupovnu moć stanovništva, tako da one počinju da bilježe usporavanje poslovanja.

I kompanije mogu plaćati odloženo

Ali investitori, posebno iz venture capital kompanija, našli su novu zvijezdu u usponu – firme koje omogućavaju privredi da kupuje sada a plaća kasnije. Primjera radi, kompanije Mondu, Hokodo i Billie prikupile su na milione dolara svježeg kapitala u posljednjih nekoliko mjeseci.

Ako se pitate šta ove firme zapravo rade, zapitali smo se i mi i pronašli odgovor: one svojim novcem pojednostavljuju transakcije između dvije kompanije, omogućavajući obijema da dobiju ono što im je potrebno u datom trenutku. Neke dobiju robu a neke novac, a finteh kompanija koja im je to omogućila zarađuje od kamate.

Njihovi najbrojniji kiljenti su mala i srednja preduzeća, koja imaju potpuno drugačiji tretman kod banaka u odnosu na velike kompanije. One se sada, osim problema sa finansiranjem, suočavaju i sa pritiskom koji stvara narastajuća inflacija.

Izvor: CNBC

Check Also

Kako se Evropa suočava s globalnom krizom hrane?

Stalan nadzor, ublažavanje propisa i nastavak uvoza žitarica – neke su od mjera kojima EU …

Leave a Reply

Your email address will not be published.