Može li recept Warrena Buffetta iz 2008. zaustaviti krah kriptovaluta?

U jeku velike finansijske krize, dok su investitori na Wall Streetu panično likvidirali dionice, Warren Buffett javnosti se obratio porukom “Kupujmo američko”. Čarobnjak iz Omahe izdašno je profitirao na svom optimizmu i pomogao da se sanira kriza nepovjerenja koju je isprovocirao krah Lehman Brothersa.

Petnaestak godina kasnije ozbiljna kriza povjerenja trese kripto sferu, a iz sjenke se pomalja kontroverzna figura koja gaji slične ambicije, nudeći zanimljive paralele s Velikom recesijom.

Kolike su zasluge?

Buffett je pismo objavio u New York Timesu sredinom oktobra 2008. godine, nakon što je iskeširao pet milijardi dolara za preferencijalne dionice Goldman Sachsa. Potonji je, u zamjenu za izdašan honorar, dobio svježi kapital, i još važnije, u kritičnoj situaciji posredno unajmio blistavu reputaciju jednog od najcjenjenijih investitora u istoriji.

Teza kako je Warren Buffett spriječio kolaps Wall Street zvuči pretenciozno, no njegovu je ulogu teško precijeniti. Jer kolaps nekad ugledne investicione banke bio je višestruki udar na finansijski sistem.

Najprije je iznjedrio ogromne gubitke bankama koje su redovito poslovale s Lehman Brothersom, imobiliziravši poveću količinu kolaterala. Ugrožena likvidnost sistma zatim je isprovocirala paničnu rasprodaju (gotovina je postala najtraženija roba na tržištu) koja je onda ugrozila i solventnost finansijskih institucija.

I konačno, kriza je u prvi plan gurnula “counterparty risk”, ili u slobodnijem prevodu, rizik neispunjavanja obveza druge ugovorne strane. U segmentu finansija to, pojednostavljeno, znači da ako jedna banka nema povjerenja u drugu, domino efekt dovodi do potpune paralize i zamrzavanja kreditne aktivnosti, koja prije ili kasnije izaziva – recesiju. I rast nezaposlenosti, i pad životnog standarda…

Ovo zadnje, naravno, zasad je nemoguće povezati s kriptovalutama. Za sve ostalo nije nimalo teško povući odgovarajuće paralele. Za početak, imamo bijelog viteza. Stopama Warrena Buffetta odlučno grabi Sam Bankman-Fried, kripto milijarder i jedna od ključnih figura u kripto svijetu koja, za razliku od Buffetta, ne radi iza kulisa.

Karijeru je započeo u konvencionalnim finansijama i potom se prebacio u paralelni kripto svemir. Pod njegovom su kontrolom Alameda Research, jedan od najvećih trgovaca kriptovalutama, i FTX Trading, najvećih od najvećih platformi za trgovinu kriptovalutama. Drugim riječima, Bankman-Fried je sav svoj teško stečeni ugled (i bogatstvo) bacio na kocku kriptovaluta.

Potom imamo i kripto banke, makar se odazivaju na drukčija imena i termine (DeFi, CeFi, TradFi). A onda opet, instituciju koja istodobno prima depozite klijenata i odobrava kredite nekim drugim klijentima obično zovemo – banka. Te banke, platforme, protokoli ili kako već u značajnoj su mjeri međusobno povezani, a upravo ta činjenica opravdava paralele sa zbivanjima iz 2008. godine.

Neuporedivo kompleksniji svijet

I na kraju – imamo krizu povjerenja. Dok su se kriptovalute kretale uzlaznim smjerom, tržištem je vladala idila. Svi su bili na dobitku. Doduše, intenzivne korekcije nisu ni dosad bile neuobičajena pojava, no razlika leži u vrlo bitnom detalju – u međuvremenu je eko sistem kriptovaluta silno narastao i neuporedivo je kompleksniji, te sada djeluje poput sistema spojenih posuda.

Prije nekoliko godina, dvocifreni pad bitcoina bi samo rijetkima djelovao uznemirujuće; bitcoin je do današnjih dana ostao sredstvo špekulacije, ali je usto sada još i valuta koju štediše zaključavaju (oročavaju), privučeni vrlo izdašnim prinosima, te kolateral koji nekima drugima daje mogućnost još odvažnijih špekulacija. A tržište je međuvremenu postalo bogatije na nekoliko hiljada manje ili više uspješnih klonova bitcoina.

Krah Anchor protokola, koji je dotad svoje korisnike mamio dvocifrenim prinosima na oročene depozite, isprovocirao je krah Terra stablecoina, koji je onda gurnuo u probleme Celsius Network i Babel Finance, nanijevši velike gubitke hedge fondu Three Arrows Capital, zbog kojeg pak Voyager Digitalu prijeti bankrot, prenosi Poslovni.hr.

Tako otprilike zvuči sažeta hronologija posljednjih zbivanja koja je isprovocirala intervenciju pod pokroviteljstvom Bankman-Frieda. Konkretno, platformi BlockFi odobrena je kreditna linija od 250 miliona dolara; Voyager Digitalu je ponuđena slamku spasa u obliku 200 miliona dolara teške kreditne linije, te revolving kredita od 15.000 bitcoina (oko 300 miliona dolara).

“Naša je dužnosti da zaštitimo digitalni eko sistem  i naše klijente”, istakao je Bankman-Fried nekoliko dana nakon obećanja da će “zaustaviti zarazu, pa makar i po cijenu gubitka”. A onda opet, kakav god gubitak bio, mala je to cijena intervencije koja možda može zaustaviti masovno paniku i figurama poput Bankman-Frieda izbiti iz ruku status milijardera. Za to se definitivno vrijedi boriti.

Check Also

Šta su stagflacija, šrinkflacija i skimpflacija – i da li su gore od inflacije?

Da li ste se spremili i otišli u svoj omiljeni restoran, samo da biste otkrili …

Leave a Reply

Your email address will not be published.