U Briselu se nastavlja samit Evropske unije (EU), a 27 država članica razgovaraju o tome kako kontrolisati rastuću inflaciju, energetske šokove, sve slabije povjerenje preduzeća i potrošača te rastući pritisak na budžete.
Lideri će se takođe morati boriti s višim troškovima zaduživanja jer se Evropska centralna banka (ECB) priprema da podigne kamatne stope prvi put u 11 godina kako bi se suprotstavila naglom rastu cijena.
Predsjednica ECB-a Kristin Lagard, koja planira da podigne stope sljedeći mjesec i ponovno u septembru, pridružila se samitu EU kako bi razgovarala o tmurnim predviđanjima za ekonomiju.
“U teškoj smo situaciji. Vrlo je važno da vodimo ovaj razgovor”, rekla je švedska premijerka Magdalena Anderson na putu na samit.
EU je proteklu deceniju provela boreći se s nizom kriza – od finansijskih problema Grčke i poremećaja transatlantske trgovine pod bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trampom do britanskog odlaska iz bloka i pandemije COVID-19. Sada, budući da se ratu u Ukrajini ne nazire kraj i da se EU obavezala da će pojačati sankcije Rusiji, blok se mora boriti s ekonomskim prijetnjama na više frontova.
Energetika predstavlja veliki izazov za EU, koja se godinama uveliko oslanjala na rusku naftu, prirodni gas i ugalj za pogon automobila, fabrika, sisteme grijanja i elektrana.
Pod pritiskom da ide u korak s američkim i britanskim sankcijama protiv Rusije, EU je od aprila proširila sankcije koje su već bile bez presedana, ciljajući na ruska goriva. Zabrana uvoza ruskog uglja počinje u avgustu, a embargo na većinu nafte iz Rusije biće uveden u narednih osam mjeseci. U međuvremenu, sama Moskva remeti isporuke prirodnog gasa, koji EU nije uključila u svoje sankcije iz straha da će ozbiljno naštetiti evropskoj ekonomiji. Prije rata, blok je dobijao oko 40 posto gasa iz Rusije.
“Vrlo je vjerovatno da će Rusija koristiti gas i energente kao sredstvo ucjene za zemlje Evropske unije. Rusija će to koristiti kao oružje protiv nas, tako da moramo pomoći jedni drugima”, rekla je finska premijerka Sana Marin.
Moskva je smanjila isporuku gasa za pet zemalja EU, uključujući najveće uvoznike Njemačku i Italiju, te prekinula isporuke u šest zemalja članica, među kojima je i Finska.
Njemačka je u četvrtak pokrenula drugu fazu plana za hitne slučajeve u tri faze za snabdijevanje gasom, rekavši da se zemlja suočava s “krizom”. Slabosti u Njemačkoj, najvećoj evropskoj ekonomiji, mogu da imaju široki učinak prelivanja, zbog čega najnovije prognoze ekonomskog rasta EU možda izgledaju previše ružičasto.
“Uticaj će biti ogroman za Njemačku, ali i za sve ostale evropske zemlje”, rekao je belgijski premijer Aleksander De Kro.
U maju je Evropska komisija rekla da će se ekonomska proizvodnja EU povećati za 2,7 odsto ove godine i 2,3 odsto u 2023. nakon rasta od 5,4 odsto u 2021. Ostale prognoze već su umanjile izglede za rast. Početkom ove godine, blok se još suočavao s posljedicama pandemije, uključujući veće budžetske deficite, zbog čega je ekonomija pala za 5,9 odsto u 2020.
“Sljedećih nekoliko mjeseci biće vrlo teško”, rekla je predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola, koja je u četvrtak prisustvovala prvom danu samita.
ECB se obavezala da će stvoriti tržišnu zaštitu kako bi zaštitila 19 zemalja koje dijele euro valutu od tržišnih previranja dok se bori s rekordnom inflacijom od 8,1 odsto. Rasprodaja dionica nekih evronacija bila je u centru dužničke krize prije desetak godina.
Izvor: RSE
