Đurašković: Na cijene hrane možemo djelimično da utičemo, ali ne i na nestašicu proizvoda

Dodajte komentar

Cijene goriva tokom ljetnjih mjeseci neće biti smanjene, kazao je Jovan Đurašković, prodekan Ekonomskog fakulteta u Podgorici.

On je gostujući na Gradskoj RTV rekao da je za očekivati da Vlada produži mjeru koja se odnosi na smanjenje akciza na gorivo, a ističe početkom jula.

“Novo drastično poskupljenje goriva donijelo je veliku neizvijesnost u ekonomiji i usporilo privredni krvotok. Kao katalizator inflacije primarno možemo navesti rat u Ukrajini, odnosno njegove političke posljedice, ali u suštini je i prije toga bio negativan trend, zbog smanjenja proizvodnje naftnih derivata kao reakcija na pad tražnje u vrijeme pandemije koronavirusa. Rusija kao najveći izvoznik sirove nafte nakon Saudijske Arabije je pod sankcijama, i sve oči su sada uprte u OPEK, koji ima monopolsku moć na tržištu naftnih derivata i težnju da se izvrši pritisak da oni povećaju proizvodnju, ili da se smanji tražnja, što opet nije za očekivati”, objašnjava Đurašković.

U mjesecima koji slijede, zbog turizma i povećane tražnje ne možemo očekivati pad cijena, objašnjava prodekan dodaje da bi se to možda moglo dogoditi na jesen, uz simultanu reakciju dvije strane tržišta – rast ponude i pad tražnje.

Na cijene prehrambene industrije možemo djelimično da utičemo ali ne i na činjenicu da neće biti proizvoda. Iz tog razloga, smatra Đurašković, potrebna je ciljana efikasna politika koja bi dala mnogo bolje rezultate od jednoobraznih mjera koje trenutno imamo.

“Nestabilna politička situacija mogla bi da se poboljša uz politiku javnog prevoza, povećanjem frekvencija prema gradovima i nabavkom električnih autobusa. To bi mogao biti model i prostor da se pomogne građanima i kod nas, ali u svakom slučaju intervencija države biće neophodna. Mjere koje je vlada donijela ističu 5. jula i za očekivati je da se produži, te da kao država sačuvamo dominantno taj prihod, kada je riječ o akcizama na naftne derivate”, ocjenjuje Đurašković.

Dodaje da je privredni ciklus je nepridvidiv i da smo već dvije godine u periodu visoke neizvjesnosti, kad se odlažu investicije i kupovine, što je opet loše po ekonomiju.

“Ovo je vrlo slično stagflaciji, terminu koji je sedamdesetih godina ušao u ekonomsku literaturu i znači istovremeni rast cijena, pad nezaposlenosti i stagnaciju proizvodnje. Sada imamo takvu situaciju a za zemlje sa nižim nivoom dohotka to je posebno problematično jer nemamo dobar antikrizni manevar”, objašnjava on.

Đurašković kaže i da su robne rezerve potrebne Crnoj Gori.

“Robne rezerve su definitivno potreba i mogli bi uz pomoć njih da amortizujemo inicijalne ekonomske šokove, bar za neki period. To je ne samo stabilizacioni već i razvojni sistem od opšteg interesa. Kroz princip javno-privatnog partnerstva moglo bi se strateški pristupiti razvoju poljoprivrede, i da rezerve punimo prvenstveno iz naših izvora”, ocjenjuje Đurašković.

Naglašava da je uvijek postojala potreba da se sačuvaju i pune robne rezerve, ali je to svakako bilo lakše uraditi u socijalizmu.

Krize koje su nastale nakon sloma ideje o superiornosti tržišta, sanirane su veoma snažno i tu se vidjelo da je uloga države veoma važna.

“Razvoj poljoprivrede je neophodan jer se ne možete osloniti samo na jedan sektor, u našem slučaju na turizam, i se to jasno pokazalo sad u periodu pandemije. Turizam može da bude generator, ali uz poljoprivredu i prerađivačku industriju. Kada govorimo o razvoju poljoprivrede, tu postoji jedno ozbiljno ograničenje a to je nepodudarnost prirodnih i ljudskih resursa. Urbanizovali smo se i mladi nisu motivisani za projekte iz djelatnosti poljoprivrede. Zato bi trebalo uključiti gotovo sve aspekte državne regulative i kontrole, da bi uz obrazovanje i kreditnu podršku, mogli da unaprijedimo ovaj segment”, smatra prodekan Đurašković.

Ključni problem Crne Gore, kako smatra, je taj što je ona uvozno zavisna zemlja.

“Previše luksuza u investicijama i oslanjanje na uvozne proizvode je odsustvo strateškog pristupa. Naša kupovna moć završava u deficitu i sistem ne može da obezbijedi akumulaciju. Trošimo novac, ali na uvozne proizvode”, objašnjava Đurašković.

Otvoreni Balkan nije samo ekonomsko pitanje, iako imamo uvjerenja da nije politički projekat, ali od njega, smatra Đurašković, najviše koristi mogu imati oni koji ga predlažu.

“Trenutno smo lider u EU integracijama i nama sistem konvoja ne odgovara, već da se bez tuđih repova brže integrišemo u EU. Ako ste na periferiji ne znam koliko nam takav program treba, ali nemamo još jasnu ekonomsku analizu toga”, dodaje on.

“Projekat “Evropa sad” ima dobre strane ali i negativne efekte koji su posljedica njegove implementacije, ali nije došlo baš do pravedne raspodjele na dohodnoj ljestvici”, zaključuje Đurašković.

Izvor: Gradski.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *