Svjedočimo ozbiljnom poremećaju na svjetskom tržištu, pogotovo kada je riječ o snabdijevanju energentima i hranom, i to su dva elementa koja unose veliku nesigurnost, odnosno povećavaju stepen neizvjesnosti, koja je najveći neprijatelj ekonomije i ljudskih života, ocjenjuje predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca profesor Vasilije Kostić.
On je za Gradsku RTV govorio o uspješnosti turističke sezone, a prema njegovom sudu, podaci iz predsezone su ohrabrujući.
– Svaki turista nam je važan – naglasio je Kostić deklarišući se umjerenim optimistom.
Kada je riječ o mehanizmima za ublažavanje rasta cijena, on ocjenjuje da oni ne postoje ili su vrlo ograničeni.
– To ni na koji način ne zavisi od naše ekonomije, jer smo izuzetno mali. Ne zavisi čak ni od velike ekonomije, jer se i najveće teško nose sa tom pojavom. Ono što može da se uradi jeste da se taj proces ublaži i odloži, ali tržišni zakoni uvijek odnesu prevagu u toj bici. Dobro je da država uvijek na vrijeme donosi određene mehanizme koji bi taj proces usporili. Kod nas to često nije slučaj – poručuje Kostić, ocjenjujući da stalno kaskamo za događajima.
– Kad se susretnemo sa ozbiljnim zidom, kao što je to slučaj sada, onda nam manjka i resursa i znanja – dodaje on.
Smatra da u Crnoj Gori ograničavanje osnovnih životnih namirnica nije došlo u pravo vrijeme i ističe da moramo predviđati događaje kako bismo bili u skladu sa brzinom dešavanja na globalnom nivou.
– Vrlo je važno da mali sistemi na vrijeme donose odluke i percipiraju šta može da se desi. Nije bitno da li ste mali ili veliki, bitno je da li ste brzi ili spori u reakcijama. Ukoliko ste mali, onda ne samo da zaostajete nego gubite trku i nemate uslova da omogućite vašim građanima da imaju ljudski život – naglasio je Kostić.
Stepen reagibilnosti, ističe, zaslužan je za uspjeh najuspješnijih zemalja koje brzo reaguju na događaje ili ih kreiraju.
– Nijesmo tokom sedam do osam mjeseci uradili ništa povodom rasta cijena, za koji je bilo očigledno će biti i dugotrajan. Neizvjesnost je ozbiljno porasla i u skladu s tim je trebalo reagovati na vrijeme. Ukoliko ne reagujete na vrijeme, onda će troškovi donošenja vaših odluka biti znatno veći – pojašnjava Kostić.
Oportuitetni trošak donesene odluke, navodi, podrazumijeva da nema besplatnog ručka.
– Zabrinjava me naša sklonost da imamo ad hoc djelovanje, odnosno da djelujemo od slučaja do slučaja u formi gašenja požara i da svim stvarima pristupamo na taj način – a to je siguran put ka neuspjehu. To je, nažalost, naša karakteristika. Nemamo kulturu kontinuiteta i strateškog planiranja. Improvizaciju proglašavamo za kvalitet, a improvizacija je najmanje željena aktivnost – kaže Kostić.
Snalažljivost postala nacionalni sport
Zbog toga, dodaje, naš narod govori u afirmativnom tonu o snalažljivosti.
– Nama je snalažljivost postala nacionalni sport – ističe Kostić.
Moguće je, kaže, očekivati da dođe do nestašice hrane, podsjećajući da o tome kao realnoj mogućnosti govore svjetski stručnjaci.
– Vrijeme je da se napravi operativni plan postupanja u tom smislu, a ne samo da dajemo određene najave i da se nadamo da će nam neko priteći u pomoć jer smo mala ekonomija. Naši bilansi su relativno mali, i to smo mogli da vidimo u periodu kada tokom pandemije nijesmo mogli da dobijemo maske – ukazuje Kostić.
Komentarišući naplatu akciza na gorivo za jahte, Kostić kaže da je bogatstvo u našoj percepciji grijeh, pod uslovom da nije naše.
– Političari to vješto koriste, jer znaju da postoji takva percepcija javnosti. Redistributivni način ekonomskog postupanja – da od bogatih treba uzeti, pa dati onima koji su manje bogati. Kod nas politika ima apsolutnu supremaciju nad ekonomijom. Takva odluka motivisana je političkim interesom – ističe sagovornik Gradske RTV.
Kostić pita da li bi postojao Porto Montenegro u formi u kojoj postoji da nije bilo stimulacija za vlasnike jahti, odnosno za bogatu klijentelu.
– Kad dođe poznati fudbaler svijeta, onda to svi rado prenose, jer on šalje poruku da može i on bogat i popularan da dobije ono što mu treba. To je efekat ugledanja i stimulativno djeluje na druge. Isto je i sa jahting turizmom. Moramo da imamo elitne lokacije i stremimo ka elitnom turizmu – ističe Kostić.
Neophodna infrastruktura
Kod nas, prema njegovim riječima, svaka politička vlast poništava ono što je prethodna uradila.
Smatra da je ta odluka loša po naš turizam jer to značajno utiče na menadžment turističke destinacije.
– Ljepota Crne Gore nije dovoljna, potrebna je usluga, infrastruktura – putna i zdravstvena, i sve je to potrebno Crnoj Gori u borbi sa konkurencijom – ocjenjuje Kostić, dodajući da ga razočarava to što apsolutni primat ima politički interes.
On je ukazao na to da svim odlukama pristupamo iz političke sfere.
– Politika je interes jedne grupe i uvijek je pretpostavljen društvenom. Treba da se izborimo da u fokusu bude opšta dobrobit građanstva. Ako hoćemo da jačamo socijalnu koheziju, važno je da radnici imaju jedan dan u nedjelji koji mogu da provode sa familijom – ističe Kostić.
Sektor malih je, ocjenjuje, izuzetno važan i predstavlja svojevrsni socijalni bafer, koji državu štiti od nezaposlenosti.
– Poslodavci s pravom traže ravnopravnost. Ovo rješenje ne odgovara ni državi ni poslodavcima – kazao je Kostić.
Izvor: Gradski.me
