U poslednjih 50 godina imali smo recesiju svakih sedam, osam godina, i nije bilo decenije bez ekonomske krize, dok smo mi na Balkanu posve druga priča, kod nas taman počne da se živi pristojno u godini pred krizu kada je ekonomija na vrhuncu ekspanzije, sve ostalo su godine krize ili oporavka od krize, istakao je u razgovoru za Dan, ekonomski analitičar Novak Svrkota.
„Tako je bilo 2007. kada smo imali rast tržišta kapitala i nekretnina, tako je bilo i 2021. i dosadašnji dio 2022. godine. Pred nama je možda rekordna turistička sezona ili bar blizu rekordnoj. Ono što je sigurno rekordno je inflacija, kakvu nismo gledali od 90-tih na ovim prostorima. Posljedično dolazi do skoka cijena proizvoda, nekretnina, skoka na berzama… Sada imamo inflaciju jer su u opticaj puštene hiljade milijardi dolara i eura da bi se vodio rat protiv pandemije i da bi se osigurao socijalni mir. Crna Gora nema svoj novac, svi ti euri koji su „doštampani“ i dijeljeni kao pomoć članicama EU umanjili su vrijednost novca koji posjedujemo“, navodi Svrkota.
Prema njegovim navodima, recesija predstavlja smanjivanje ekonomskog rasta ili ekonomski pad dva kvartala uzastopno, praćeno značajnim porastom nezaposlenosti.
Stagflacija je termin koji označava stanje kada istovremeno imamo recesiju i inflaciju. Da bi se zaustavila inflacija, centralne banke podižu kamatne stope što znači da će pozajmljivanje biti skuplje, da će dostupnost kapitala biti manja i da će samim tim doći do recesije i krize. Najizloženije će biti države i kompanije koje su i sa veoma niskim kamatnim stopama imale problema da servisiraju svoje dugove kazao je Svrkota.
On ističe i da kriza ne nastaje preko noći, te da još uvijek ne možemo osjetiti ono što dolazi, kao što ni 2007. nismo mogli pretpostaviti u kavom će stanju biti naša ekonomija 2009.
„U naredne dvije godine vjerovatno ćemo iskusiti ekonomsku krizu snažniju od one 2008. godine. Od jeseni nas najvjerovatnije očekuje dodatno povećanje ci jena hrane i energenata. Uslovi za dobijanje kredita su sve strožiji. Uslovi po kojima će Crna Gora moći da se zaduži biće znatno lošiji. Pitanje servisiranja našeg nacionalnog duga postaće veliki problem“, poručio je Svrkota.
On ističe i da su cijene nekretnina kod nas još uvijeku uzlaznoj putanji zbog priliva kapitala iz Ukrajine i Rusije.
„Danas su te nekretnine 30 odsto skuplje, a kamatne stope na kredite su značajno veće tako da je za istu nekretninu od prošle godine nephodno vratiti i do 50 odsto više novca na period od 20 i više godina. Ovaj trend je učinio nekretnine manje dostupne običnim građanima, ako seujednačinu uzme da će u trenucima krize mnogi ostati bez posla i da neće moći da otplaćuju kredite, jasno je da tržište koje trenutno ide uzlaznom putanjom može krenuti u naredne dvije godine u suprotnom smjeru. Ledeni brijeg je pred nama, za kormilom su centralne banke. Muzika još svira jer je turistička sezona dobra, ali na palubi našeg broda piše Titanik“, zaključio je Svrkota.
Rezovi u administraciji će samo produbiti krizu
Svrkota poručuje da se Crna Gora suočava sa više ekonomskih problema, kao što su nezaposlenost mladih i starenje populacije, jer će penzioni sistem učiniti neodrživim.
„Sve će veći broj mladih odlaziti da radi i živi u inostranstvu što će samo povećati ovaj problem. Gašenjem KAP-a koji je značajno učestvovao u izvozu, naš deficit će se povećati. Uz neoptimizovanu administraciju biće potrebna značajna zaduživanja, kao i bolni rezovi da bi sistem javnih finansija bio održiv. Što se rezova tiče, bez obzira da li ušli u aranžman sa MMF-om, oni su neophodni. Mnogo bi bolje bilo da se racionalizacija broja zaposlenih odigrala u prethodnom periodu nego što će se to desiti u trenucima krize kada će takav potez samo produbiti krizu“, kazao je Svrkota.
