Iz Rudnika uglja ni ovaj put nijesu odgovorili na pitanja Pobjede, iako im je naša redakcija prošle sedmice u vezi sa sadnjom ljekovitog bilja u dva navrata poslala pitanja. Ekipi Pobjede nije dozvoljeno ni da posjeti plantaže ljekovitog bilja i uradi fotografije.
Iz PR službe Rudnika uglja nam je tokom prošle sedmice više puta saopštavano da ćemo dobiti odgovore, kao i da će nam poslati njihove najnovije fotografije plantaža, ali već po običaju nijesmo dobili ni odgovore, ni fotografije.
Iako je Rudnik uglja Pljevlja ušao u proces sadnje ljekovitog bilja (lavanda, žalfija, timijan i miloduh) u sklopu projekta rekultivacije zemljišta, još u septembru prošle godine, ova kompanija se zasad nije tim povodom obraćala savjetodavnoj službi za biljnu proizvodnju Ministarstva poljoprivrede i Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. U Ministarstvu tvrde da pljevaljska kompanija neće moći da plasira te proizvode na tržište prije nego što Uprava za bezbjednost hrane obavi propisana pravila bezbjednosti i provjere testiranja na teške metale.
„Niko iz Rudnika uglja se nije zasad obraćao našoj savjetodavnoj službi za biljnu proizvodnju niti Upravi za bezbjednost hrane po pitanju sadnje ljekovitog bilja (lavanda, žalfija, timijan i miloduh) u sklopu projekta rekultivacije zemljišta. Ukoliko se desi da se dobije zahtjev vezano za tu proizvodnju, mi ćemo obaviti sva propisana pravila provjere, testiranja na teške metale i da li to može ići u proizvodnju“, kazali su Pobjedi iz PR službe Ministarstva poljoprivrede.
Provjere
Iz tog vladinog resora tvrde da pljevaljska kompanija ne može prodavati te proizvode na tržištu prije nego što provjere tih biljnih proizvoda izvrši Uprava za bezbjednost hrane.
„Plasiranje bilja na tržište prije provjere Uprave za bezbjednost hrane neće biti moguće“, tvrde iz Ministarstva.
Naša redakcija se tim povodom prošle sedmice obratila i Biotehničkom fakultetu, ali od predstavnika te obrazovno-načne institucije nijesmo dobili odgovore da li se ljekovito bilje može uzgajati na ovakvim vrstama zemljišta i da li je to ljekovito bilje bezbjedno za upotrebu, kao i da li treba raditi neke posebne analize na ljekovitom bilju proizvedenom na takvom zemljištu.
Iz Rudnika uglja ni ovaj put nijesu odgovorili na pitanja Pobjede, iako im je naša redakcija prošle sedmice u vezi sa sadnjom ljekovitog bilja u dva navrata poslala pitanja.
Ekipi Pobjede prošle sedmice nije dozvoljeno ni da posjeti plantaže ljekovitog bilja i uradi fotografije plantaža. Iz PR službe Rudnika uglja nam je tokom prošle sedmice više puta saopštavano da ćemo dobiti odgovore, kao i da će nam poslati njihove najnovije fotografije plantaža, ali po običaju nijesmo dobili ni odgovore, ni fotografije.
Izvršni direktor Rudnika uglja Milan Lekić je kao kadar Demokratskog fronta na čelu Rudnika uglja od aprila prošle godine. Dok je na čelu Odbora direktora pljevaljske kompanije od aprila prošle godine Dušan Janjušević, funkcioner Demokrata.
Bez odgovora
Iz pljevaljske kompanije nijesu, između ostalog, odgovorili na pitanja Pobjede da li je ljekovito bilje bezbjedno za upotrebu, da li treba raditi neke posebne analize tog bilja. Iz Rudnika nijesu odgovorili ni na pitanja da li su tražili savjete i stručnu pomoć od stručnih službi Ministarstva poljoprivrede pri otpočinjanju ovog projekta. Nije odgovoreno ni na pitanja da li se planira uzgajanje još nekih drugih vrsta bilja, koliki se godišnji prinosi očekuju, da li je to ljekovito bilje namijenjeno za prodaju na tržištu, kao ni na pitanje da li je proizvodnja isplativa i hoće li donijeti finansijsku korist Rudniku uglja.
Kompanija Rudnik uglja se prošlog ponedjeljka (6. juna) oglasila saopštenjem povodom oglasa koji je kružio na društvenim mrežama o zapošljavanju 29 vrtlara, objašnjavajući da će oni biti angažovani za rad na plantažama ljekobilja i uzgoju biljnih kultura za narodnu kuhinju, te da projekat finansira Zavod za zapošljavanje.
Iz pljevaljskog preduzeća su tada podsjetili da su ušli u proces sadnje ljekovitog bilja (lavanda, žalfija, timijan i miloduh) u sklopu projekta rekultivacije zemljišta, još u septembru prošle godine. – Na ovaj način radiće se oplemenjivanje zemljišta, odnosno vraćanje u prvobitni položaj, dok će od same rekultivacije, u ovom slučaju, kompanija imati i dodatnu finansijsku korist – kazali su iz Rudnika.
Rekultivacija
Iz Rudnika su ukazali na to da su dosadašnji radovi na rekultivaciji zemljišta bili na vrlo niskom nivou, jer se nijesu uvodile nikakve nove kulture osim standardizovane travno-djetelinske smješe. – Naša kompanija trenutno obrađuje skoro deset hektara zemljišta kroz uzgoj ljekovitog bilja, dok će, u narednom periodu – do septembra mjeseca ove godine, biti zasađeno još deset hektara, čime će biti obuhvaćena površina od ukupno 20 hektara, što predstavlja prvi ozbiljniji projekat na rekutivaciji u našoj kompaniji u periodu od preko deset godina – objasnili su iz kompanije u saopštenju.
Kako su dodali, krajem juna je planirana berba prve svježe mase ljekovitog bilja, njena prerada i destilacija, nakon čega će se raditi hemijske analize dobijenog finalnog proizvoda, a na osnovu kojih će napraviti prvi presjek dosadašnjeg rada plantaža. – Imajući u vidu da biljne vrste zahtijevaju, pored mašinske obrade, i značajan fizički rad, potrebno je angažovanje većeg broja sezonske radne snage, kao i na svakoj ozbiljnoj plantaži. Dodatno, s obzirom na to da je plantaža ljekobilja u početnoj fazi, biljke zahtijevaju svakodnevnu obradu radi stvaranja homogenizacije zemljišta, povoljnog vodovazdušnog režima u zemljištu, unošenja hranljivih materija, blagovremene zaštite od bolesti i štetočina i drugo. Sve to predstavlja i te kako opravdane razloge za angažovanje fizičke radne snage – naveli su iz Rudnika uglja.
Sezonski radnici
Kada je riječ o konkretnih 29 sezonskih radnih mjesta na poslovima vrtlara, kako dodaju, neophodno je naglasiti da je riječ o projektu koji u cjelosti, tokom predviđenih šest mjeseci, finansira Zavod za zapošljavanje, od kojih će RUP odabrati četvoro i sa njima zaključiti radni odnos na neodređeno vrijeme.
„Svjesni smo da je, kao i u svakoj proizvodnji ‘živi rad’ najskuplje ulaganje, ali, prosto, u samom početku osnivanja plantaže nije moguće mašinski vršiti sve agrotehničke mjere u samoj plantaži. Već od treće godine fenofaze razvića biljaka, sva obrada moći će da se radi mašinski“, rekli su prošle sedmice iz Rudnika.
Oni su ranije istakli da će zaposleni vrtlari, pored rada na sadnji novih 250.000 sadnica ljekobilja na površini od deset hektara, gdje će, u konkretnom slučaju, sva sadnja morati da bude izvršena ručno, biti angažovani i na zasadu površine od oko pet hektara, gdje će se gajiti krompir, crni luk, grašak, pasulj i ostale biljne kulture.
„Prema planu, od prihoda po osnovu prodaje ovih proizvoda pokrićemo dio sredstava uloženih u proces proizvodnje, dok ćemo viškove od tih proizvoda donirati narodnoj kuhinji, u čijem otvaranju naša kompanija pruža veliki doprinos, ali i Crvenom krstu i ostalim humanitarnim organizacijama“, objasnili su iz Rudnika.
Izvor: Pobjeda
