Američka ekonomija na pragu recesije

Pred američkim Federalnim rezervama i njenim predsjednikom Džeromom Pauelom (Jerome Powell) je težak izbor. Da li svjesno da gurnu zemlju u recesiju kako bi pokušali da obuzdaju rast cijena ili da puste da inflacija nastavi da se penje?

Prošlonedjeljni podaci o inflaciji u maju od 8,6 odsto ostavljaju malo vremena za odlaganje te odluke.

Od Pauela, koji se u većem dijelu prošle godine odnosio prema inflaciji prilično tolerantno, sada se očekuje da će u utorak i srijedu podržati novo povećanje referentne kamatne stope za 0,5 odsto, prenosi Bloomberg. To bi ujedno značilo da SAD idu korak bliže recesiji, a to je ono čega se tržište pribojava.

Oko 70 odsto vodećih ekonomista koje je anketirao Financial Times prognoziralo je da će američka ekonomija iduće godine zapasti u recesiju. Rezultati istraživanja sugerišu da će se najveća svjetska ekonomija smanjiti nakon jednog od najbržih oporavaka u istoriji, posle pandemije korona virusa.

U naporima da obuzda najvišu inflaciju u posljednjih 40 godina, američka centralna banka (Fed) već je započela jedan od najbržih ciklusa zaoštravanja monetarne politike u poslednjih nekoliko decenija. Fed je od marta već podigao referentnu kamatnu stopu za 0,75 odsto, što je povećalo troškove zaduživanja.

Savezni komitet Feda za otvoreno tržište započeće u utorak dvodnevno zasijedanje o monetarnoj politici, na kojem se očekuje da će izglasati prvo uzastopno povećanje kamatne stope za pola procenta od 1994. godine. Takođe se očekuje da će Fed nagovijestiti nastavak tog tempa povećanja kamata barem do septembra.

Iako je Pauel nedavno ocijenio da bi stavljanje pritiska na kontrolu cijena moglo da izazove izvestan bol, a možda čak i veću nezaposlenost, on je izbegao da pomene recesiju. Istovremeno, američka ministarka finansija Dženet Jelen (Jenet Yellen) izjavila je da ne očekuje da će ekonomija SAD krenuti u recesiju, ali će se rast „apsolutno“ usporiti, a benzin neće uskoro pojeftiniti.

Harvard Business Review ocjenjuje da bi Fed svesnim izazivanjem recesije vjerovatno ugasio vatru inflacije, ali da to nije zagarantovano. Prebrzo ili preveliko povećanje kamatne stope povećava rizik od recesije i umanjuje vjerovatnoću „mekog slijetanja“.

Inflacija koja je nastala oporavkom od pandemije izazvana je neobičnim spojem više faktora, izuzetno visokom potražnjom podstaknutom ogromnim finansijskim stimulansima i istovremenim uskim grlima u ponudi na tržištu proizvoda, roba i rada. Inflacija se pokazala upornijom nego što se očekivalo, zbog novih šokova.

U početku se inflacija činila bezopasnom, kao „odvajanje“ od niskih cijena na samom početku pandemije, a kasnije je došlo do pojave uskih grla u snabdijevanju, zatim do energetske krize prošle godine i najzad rata u Ukrajini i ekonomske blokade u Kini ove godine. Dalji tok inflacije teško je predvideti i u slučaju totalnog zaoštravanja monetarne politike Feda.

Check Also

Đurović: Nadamo se rješenju za Toščelik do septembra

Ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović danas u Skupštini je izrazio nadu da će se do …

Leave a Reply

Your email address will not be published.