Evropski poslodavci će vam prije dati bonus nego povećati platu

Poslodavci u državama članica bloka rađe odlučuju da daju jednokratne bonuse umjesto trajnog povećanja zarada zbog neizvjesnih izgleda ekonomskog rasta i inflacije.

Preferiranje poslodavaca da povremeno daju povišice može biti frustrirajuće za radnike koji se bore sa krizom troškova života, ali će to pozdraviti kreatori politike Evropske centralne banke koji strahuju od samohraneće spirale rasta između plata i inflacije, piše Rojters.

Zbog inflacije od 8,0 posto u zoni eura porodice brzo gube kupovnu moć, pa je samo pitanje vremena kada će tražiti povećanje plata, ohrabreni rekordno niskom nezaposlenošću i deficitom radne snage koja je sve bolniji problem preduzeća.

S druge strane, njihovo trošenje dodatnog novca bi zauzvrat podstaklo još veću inflaciju koju ECB želi da vrati na ciljanu stopu od 2,0 procenta.

Poslodavci u međuvremenu nastoje da se odupru velikom povećanju plata jer vide da rat u Ukrajini podriva ekonomski rast i gaje nadu da će se trenutni skok inflacije podstaknuti cenama energije pokazati kao privremen.

Površno gledano, izgleda da podaci ukazuju na to da poslodavci i ECB polako ali sigurno gube tu bitku – plate u eurozoni su porasle za 2,8 posto u prvom kvartalu. To je bio njihov najbrži tempo rasta od početka 2009. godine, vođen povećanjem zarada od 4,0 odsto u Njemačkoj, najvećoj od 19 ekonomija koje čine zonu eura.

Međutim, kada se isključe jednokratne isplate, njemačko povećanje plata iznosilo je samo oko 2,0 procenta, što ukazuje na to da su firme povećale primanja zaposlenih kako bi im ublažile uticaje od inflacije i pandemije, ali na ograničen način koji ne bi trebalo da podstiče inflaciju.

Činjenice pokazuju da kompanije od Italije do Francuske i Holandije preduzimaju slične korake s povećanjem zarada kako bi premostile trenutne teškoće, ali teško da će to prerasti u trajno povećanje plata.

Oko 15.000 radnika na amsterdamskom aerodromu Šiphol tokom ljeta dobija dodatnih 5,25 eura po satu kako bi se ublažio ozbiljan manjak osoblja koji je primorao avio-kompanije da otkažu stotine letova ovog proljeća.

U Francuskoj, vlada predsjednika Emanuela Makrona aktivno podstiče kompanije da zaposlenima olakšaju negativan uticaj inflacije kroz razne neoporezive bonuse, kao što je dodatni novac za plaćanje prevoza do posla.

A u Italiji, gdje je rast plata još uvjek prigušen, neke firme isplaćuju značajnu jednokratnu pomoć radnicima kao vid kompenzacije za inflaciju i s ciljem da spriječe zahtjeve za povećanjem plata.

Proizvođač naočara nedavno je ponudio radnicima pozamašan bonus prije oporezivanja od 3.800 eura, a njegov manji rival je zaposlenima koji zarađuju ispod 40.000 eura godišnje davao bonus od 1.000 eura.

Druge istaknute italijanske kompanije koje usvajaju istu strategiju uključuju jrfnog proizvođača obuće i proizvođača kočnica.

„Poslodavci su se ukopali i ne žele ponovo otvoaranje pregovora o zaradama. Radnici su stoga odstupili i daju otkaze“, kaže Boris Placi, nadležan za pregovore o platama u francuskom sindikatu CGT.

Njemački sindikat IG Metal dospio je na naslovne strane prošlog mjeseca tražeći povećanje zarada od 8,2 posto za radnike u industriji čelika, što su poslodavci odbili i umjesto toga ponudili jednokratnu isplatu, pa se ne isključuje mogući štrajk.

Rat u Ukrajini je još jedan faktor koji koči rast plata, jer mračna perspektiva i sve češće pominjanje moguće globalne recesije izazivaju strah kod ljudi za radna mjesta.

Njemačka centranla banka, Bundesnbanka, saopstila je da bi „u predstojećim pregovorima o platama, neizvjesnost u vezi sa ekonomskim razvojem i zabrinutost zbog mogućih gubitaka radnih mesta mogli bi da uguše povećanje zarada“.

Ipak, ako se izuzme naglo usporavanje ekonomije, ubrzani rast plata u eurima je samo pitanje vremena, a načelni dogovor Evropske unije o Direktivi o adekvatnim minimalnim platama, koji je postignut u utorak, vjerovatno će to ubrzati, zaključuje se u tekstu.

Izvor: Tanjug/Kamatica

Check Also

Njemački državljani i firme uložili u kupovinu nekretnina u Crnoj Gori najviše novca od svih stranaca

Njemački državljani i firme uložili su prošle godine u kupovinu nekretnina u Crnoj Gori najviše …

Leave a Reply

Your email address will not be published.