Da li će njavljeno povećanje kamata ECB-a uticati na kamate u domaćim bankama?

Evropska centralna banka (ECB) podići će referentnu kamatnu stopu tri puta: za četvrtinu boda u julu, septembru i decembru, pokazala je anketa koju je sproveo Bloomberg. Predsjednica ECB-a Kristin Lagard signalizirala je da će podržati podizanje referentne kamatne stope u julu, tako da je skoro izvjesno da nas očekuje prvo povećanje za posljednjih deset i više godina.

Projekcije Blumbergove ankete su da će Upravni savjet ECB postepeno podizati kamatu na depozite banaka u julu, septembru i decembru kako bi ona do kraja godine dostigla 0,25 odsto. Kamata na glavne operacije refinansiranja biće, prema mišljenju ekonomista, povećana u septembru i decembru sa sadašnjih nula na 0,5 procenata.

Da li će se podizanje referentne kamatne stope Evropske centralne banke odraziti za građane koje imaju kredite u komercijalnim bankama, da li će krediti poskupiti i koje vrste bankarskih proizvoda su najpodložnije rastu, da li će banke prevaliti rast kamata na klijente ili će ići na teret svoje marže pitali smo Udruženje banaka Crne Gore i komercijalne banke.

Prema mišljenju generalnog sekretara udruženja banaka Crne Gore Bratislava Pejakovića plasmani sa fiksnom kamatnom stopom koji se uredno otplaćuju mogu biti mirni. Najavljena korekcija kamata, smatra Pejaković, može da utiče samo na anuitete plasmana koji u sebi sadrže varijabilnu kamatnu stopu.

“Urednom naplatom plasmana, infrastrukturno unapređenim pravosudnim sistemom, zaživljavanjem Garantnog fonda, smanjenjem rizika plasmana, navedena povećanja osnovne kamatne stope ECB ne bi znakovito uticalo na proizvode naših banaka. Svakako za mala i srednja preduzeća, sinergijom državne akcije i komercijalnih banaka uz kredit Savjeta Evrope tokom ove godine, kvalifikovanim SMI firmama će biti niže kamatne stope”, kazao je Pejaković za Bankar.me.

Na pitanje da li će eventualno povećanje kamata u ovom slučaju zavisiti od poslovne politike banaka ili će ono nužno biti uslovljeno povećanjem kamata ECB Pejaković kaže da je važno naglasiti kvalitetnu solventnost, kapitalizaciju i visoku likvidnost bankarskog Sistema kod nas, što su preduslovi stabilnog finansiranja svih kvalitetnih projekata.

“U sistemu imamo 11 banaka, različitih po veličini, targetiranju tržišta u Crnoj Gori, različitih poslovnih strategija, izvora i time cijene novca, tako da su kapitalizovanost, izvor i cijena novca, bonitet klijenta, uz preuzete rizike u skladu sa strategijom glavna odrednica kamatne stope, a stavovi ECB su korektivni u određenim aktivnostima”, navodi Pejaković.

U dužem vremenskom period kamatne stope na plasmane banaka kod nas imaju trend pada. Tražnje i adekvatne reakcije banaka ima, sa čime, kako kaže Pejaković, treba da smo zadovoljni.

“Najnoviji podaci CBCG pokazuju da su novoodobreni krediti u prva četiri mjeseca tekuće godine iznosili 455 miliona eura, što je 17% više u odnosu na uporedni period rekordne 2019. godine, odnosno 43,1% više u odnosu na uporedni period 2021. godine. Ovako intenzivnu kreditnu aktivnost kreditnih institucija prati stagnacija kamatnih stopa, pa je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kraju aprila 2022. godine iznosila 5,58%, odnosno 4,08% za pravna lica i 7,09% za fizička lica”, kazao je Pejaković.

Prema zadnjim podacima Centralne banke Crne Gore, oko 30% ukupno odobrenih kredita odnosnilo se na kredite odobrene po varijabilnim stopama. Tako se blizu 96% ovih kredita odobrilo koristeći EURIBOR kao referentntu stopu, dok se za ostalih 4% ovih kredita koriste kamatni indeks (oko 2%) LIBOR i ostale referentne vrijednosti i one su direktni odraz osnovne, referentne kamatne stope ECB. Pejaković kaže da banka može pristati pozajmiti novac klijentu po dogovorenoj kamatnoj stopi koja se utvrđuje u odnosu na određenu referentnu kamatnu stopu uvećanu za 3 %, što znači da bi klijent platio kamatu 3 % veću od trenutne referentne kamatne stope. Stoga i trošak kredita raste ako referentna kamatna stopa raste, a trošak kredita se smanjuje ako referentna kamatna stopa pada.

“Sadašnje stanje je slijedeće, Kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja zadržana je na nula odsto, kamata na prekonoćne pozajmice je 0,25 odsto, a na depozite položene kod ECB i dalje iznosi -0,5 odsto. Negativna referentna kamata od 0,5 odsto ima za cilj da podstakne banke da pozajmljuju novac klijentima, a ne da ga deponuju kod centralne banke”, zaključuje Pejaković.

Iz Crnogorske komercijalne banke kazali su da referentne kamatne stope glavni su instrument monetarne politike Evropske centralne banke ali da  intenzitet i vremenski okvir povećanja kamatnih stopa na kreditne proizvode zavisi od nekoliko faktora, prvenstveno, od strukture izvora finansiranja banke, kao i od same dinamike povećanja tržišnih stopa.

“Potencijalno povećanja Euribor-a dovodi do poskupljenja izvora finansiranja banaka i u tom slučaju se može očekivati rast kamatnih stopa na plasmane banaka. Važno je naglasiti da ne postoji procentualna zakonitost u kretanjima referentnih kamatnih stopa Evropske centralne banke i visine stopa Euribor-a. Kretanje vrijednosti Euribor-a je prvenstveno uslovljeno tržišnim očekivanjama u kontekstu visine kamatnih stopa i trenutnog odnosa ponude i tražnje. Najavljeno povećanje referentinih kamatnih stopa može se odraziti na sve kreditne proizvode, ali posebno na one sa dužim rokovima otplate. CKB sa pažnjom prati najavljena kretanja i prema njima će se odrediti u skladu sa smjernicama matične OTP grupe i stanjem na crnogorskom bankarskom tržištu”, kazali su za naš portal iz CKB-a.

D.O.

Check Also

Monteput: Za nepuni mjesec, auto-putem prošlo 293.000 vozila, ukupan prihod 1.131.086 eura

Od početka naplate putarine na auto-putu “Princeza Ksenija” pa sve do ponoći 15. avgusta, prošlo …

Leave a Reply

Your email address will not be published.