Solarni paneli obavezni za novogradnju od 2026. godine?

Zbog uvođenja obaveze ugradnje solara za proizvodnju struje u sve nove stambene zgrade, ionako visoka cijena novogradnje u Hrvatskoj dodatno će porasti, potvrđeno je Jutarnjem listu iz više izvora u graditeljskoj branši.

Evropska komisija je prošle srijede objavila plan “REPowerEU: Plan za brzo smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva iz Rusije i podsticanje zelene tranzicije” u kojem je, pored ostalog, odredila obaveznu ugradnju solara u postojeće javne i poslovne zgrade te sve nove stambene zgrade počevši od 2026.

„Cijena gradnje će sigurno biti veća za nove zgrade, a razmjerno i veća za postojeće“, ističu u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva (HKIG).

Takođe, iz te komore upozoravaju da se trošak ulaganja i održavanja svake zgrade treba gledati u njenom cijelom životnom ciklusu i tako raditi analiza troškova.

„Ako posmatramo cijeli životni ciklus zgrade, onda sigurno na kraju ne dolazi do povećanja troškova zbog ugradnje solara. Troškovi energije će se time smanjiti, a to je značajna stavka troškova u fazi upotrebe jedne zgrade“, napominju u Komori.

Trošak ugradnje solara u zgrade, kako kaže Stjepan Talan, vlasnik najveće hrvatske fabrike solarnih panela Solvis iz Varaždina, kreće se od 40.000 do 70.000 kuna.

„Govorimo o cijeni instalacije solarnih elektrana snage tri do šest kilovata za porodične kuće i manje stambene zgrade. Tome treba dodati priključak na mrežu koji sada plaća domaćinstvo, a iznosi oko 3.000 kuna fiksno. U svakom slučaju, solarnim elektranama snage tri do šest kV godišnje proizvodi se oko 5.000 do 6.000 kilovatsati električne energije godišnje i štedi oko 5.000 do 7.000 kuna godišnje na troškovima struje“, rekao nam Talan.

On pozdravlja direktivu “REPowerEU” i podsjeća da se o obaveznoj ugradnji solara kao ideji govori već desetak godina.

„U Hrvatskoj nije bilo sistematskog pristupa koji bi dodatno motivirao na ugradnju elektrana. Zadnjih mjeseci interes za instalacije znatno je porastao, sve u očekivanju viših cijena električne energije“, tvrdi Talan.

U Ministarstvu ekonomije i održivog razvoja Hrvatske kažu da su dosad solari ugrađeni na 3.780 stambenih zgrada, a u proceduri je dodatnih 340 novih ugradnji. Na pitanje kada se može očekivati unos obaveze ugradnje solara na nove stambene zgrade u zakonodavstvo, u Ministarstvu kažu da to zavisi od postupka usklađivanja prijedloga EK između zemalja članica EU.

– Već sada je naš zakonodavni okvir poticajan za ugradnju solara, skraćene su procedure i u većini slučajeva ne izdaju se dodatne dozvole jer se radi o jednostavnim građevinama u okviru postojećih objekata. U odnosu na program “REPowerEU”, omogućit će se dodatni financijski instrumenti za implementaciju fotonaponskih elektrana – kažu u Ministarstva gospodarstva.

U Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva očekuju da će uvođenje obaveze ugradnje solara u javne, poslovne i stambene zgrade ići postupno. U Komori računaju da će ta obaveza prvo biti uvedena za nove javne i poslovne zgrade, zatim za postojeće javne i poslovne zgrade, a na kraju će doći na red nove stambene zgrade.

„Investicija se, bez državnih podsticaja, vraća tek za dvadesetak godina“, upozoravaju u HKIG-u.

Iako se u javnosti mogu čuti procjene da bi se obaveza ugradnje solara u nove stambene zgrade mogla uvesti već 2024, u Komori su saglasni s procjenama da je EK predložila 2026. kao godinu u kojoj bi počela da se primjenuje obaveza. Neke članice EU već su uvele obaveznu ugradnju solara u stambenu novogradnju.

Izvor: Jutarnji list

Check Also

Osobe koje rade manje plaćen posao imaju veće šanse da u starosti imaju demenciju

Istraživači sa Univerziteta Kolumbijaustanovili su vezu između niskih plata u srednjim godinama i kognitivnog pada …

Leave a Reply

Your email address will not be published.