Globalna mapa inflacije

Britanski list Financial Times objavio je indekse praćenja globalnih inflatornih kretanja, ističući kako je ruska invazija na Ukrajinu pojačala inflaciju širom svijeta dižući cijene energije i hrane.

Inflacija je u mnogim zemljama dostigla najviši nivo u posljednjih nekoliko decenija, a ruska invazija na Ukrajinu je podigla cijene energije i hrane te smanjila stvarne prihode domaćinstava.

Pritisci na cijene su se povećali, a neki ekonomisti strahuju od povratka svjetske ekonomije na hroničnu inflaciju i recesijsko okruženje iz 1970-ih godina.

Visoka inflacija ostaje geografski široko zasnovana. Rast potrošačkih cijena je počeo u Aziji, regiji koja je donedavno bila izuzetak od ovoga obrasca koji pogađa ekonomije širom svijeta.

Porast cijena energenata doveo je do inflacije u mnogim zemljama čak i prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. Dnevni podaci pokazuju kako se pritisak nedavno pojačao te doveo do toga da su Evropa i SAD zabranile, ili razmatraju zabranu izvoza ruske energije.

Vodeći prognostičari koje je anketirao Consensus Economics stalno su revidirali svoje očekivane brojke inflacije za 2022. i 2023. godinu.

Veća inflacija se također širi izvan energije na mnoge druge potrošačke artikle, posebno u zemljama u kojima je potražnja dovoljno snažna.

Rast potrošačkih cijena predstavlja izazov za centralne banke, ne samo one u zemljama G7 koje imaju cilj stabilnosti cijena od oko 2 posto. Da bi postigle taj cilj, centralne banke mogu prilagoditi monetarnu politiku kako bi obuzdale potražnju, ali gušenje potražnje povećanjem troškova zaduživanja moglo bi pogoršati pritisak na stvarne prihode stanovništva.

Rastuće cijene ograničavaju novac koji domaćinstva mogu potrošiti na robu i usluge. Za neka domaćinstva to bi moglo dovesti do borbe da svojim porodicama priušte osnovne stvari, kao što su hrana i stanovanje.

Dnevni podaci o osnovnoj robi, kao što je veleprodajna cijena sastojaka za doručak, pružaju pokazatelj pritisaka s kojima se građani suočavaju. U zemljama u razvoju, veleprodajna cijena ovih sastojaka ima veći utjecaj na konačne cijene hrane jer ona čini veći udio u potrošnji domaćinstva.

Još jedna stvar koja izaziva zabrinutost su cijene imovine. One su porasle u mnogim zemljama tokom pandemije, podstaknuti slabom monetarnom politikom, željom za više prostora i vladinim programima podrške.

Ključna debata među kreatorima politike i ekonomistima ostaje fokusirana na to koliko dugo će visoka inflacija trajati. Prije nekoliko mjeseci, mnogi su očekivali da će porast biti suviše kratkog vijeka da bi monetarna politika imala veliki utjecaj na njih, s tim da je efektu viših stopa potrebno vrijeme da prodre u ekonomije.

Očekivanja tržišta u pogledu inflacije u narednih pet godina općenito rastu, što sugerira da će neugodnosti koje doživljavaju preduzeća i domaćinstva opstati.

Za BiH predviđa se rast inflacije na nešto više od pet posto dok će se susjedne države Srbija i Hrvatska suočiti sa inflacijom većom od šest posto.

Izvor: Klix

Check Also

Revija luksuznih automobila u Portonovom

Luksuzni rizort ,,Portonovi” još jednom je uspješno dokazao da nije samo centar nautičkog, već i …

Leave a Reply

Your email address will not be published.