Drakić: Neophodno unaprijediti digitalnu preduzetničku kulturu

Uloga privatnog sektora u digitalnoj transformaciji i njegovom doprinosu jačanju ljudskog kapitala i razvoju vještina za konkurentne ekonomije Zapadnog Balkana je izuzetno značajna, a digitalizacija i digitalna transformacija predstavljaju šanse za oporavak nakon pandemije, ali i za rast privreda ovih zemalja.

To je rekla predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić na ministarskoj konferenciji OECD-a za Jugoistočnu Evropu koja je održana 17. maja u Parizu, a čija je tema bila “Odliv mozgova – zajedničko oblikovanje budućnosti”.

“Preduslov da se te šanse iskoriste je razvijena informaciono-komunikaciona infrastruktura. Potrebno je raditi na unapređenju digitalne preduzetničke kulture i sistemske podrške razvoja start-up i inovacionog ekosistema”, kazala je Drakić u diskusiji.

Prema njenim riječima, olakšan pristup finansijama za projekte uvođenja digitalnih tehnologija i dodatni podsticaji za istaživanje I inovacije ubrzaće ove procese i doprinijeti razvoju ljudskih resursa, te  suzbijanju odliva mozgova.

“Ljudski kapital je od vitalnog značaja za jačanje konkurentnosti ekoonomija Zapadnog Balkana i ima ključnu ulogu za ostvarivanje održivog I inkluzivnog rasta I izgradnju otporne ekonomije”, ocijenila je predsjednica Komore.

Događaj koji su otvorili generalni sekratar OECD-a Matijas Korman i evropski komesar za politiku susjedstva i proširenje Oliver Varhelji okupio je ministre ekonomije i druge visoke zvaničnike zemalja Jugoistočne Evrope, OECD-a i Evropske unije, predstavnike privrede, međunarodnih organizacija i nevladinog sektora. Govorilo se o pitanjima korišćenja i unapređivanja ljudskog kapitala u regionu Zapadnog Balkana, u cilju postizanja održivog i inkluzivnog rasta nakon pandemije COVID 19.

Tokom skupa je predstavljen izvještaj OECD-a „Migracija radne snage na Zapadnom Balkanu: mapiranje obrazaca, rješavanje izazova i prepoznavanje koristi”, koji se bavi radnim migracijama u regionu i daje preporuke politika za rješavanje osnovnih uzroka, efikasno upravljanje migracijama i povezivanje sa dijasporom. Podaci pokazuju da je više od petine stanovništva Zapadnog Balkana živjelo u inostranstvu 2020. godine, pretežno u zemljama OECD-a.

„Stalno prisutan visok nivo emigracije, posebno mladih talenata, može predstavljati ozbiljan izazov za razvoj u regionu, budući da potencijalni investitori imaju sve više poteškoća u pronalaženju adekvatnih vještina na lokalnim tržištim rada”, navodi se u izvještaju. Sa druge strane, jačanje veza sa dijasporom koja raste i podsticanje povratka i cirkularne migracije, Zapadnom Balkanu pružaju mogućnost za društevno-ekonomski razvoj.
U okviru prvog ministarskog panela pod nazivom „Odliv mozgova – kako preokrenuti takvu tendenciju u Jugoistočnoj Evropi” razgovaralo se o reformskim mjerama koje će osloboditi potencijal regiona da ostvari veći ekonomski rast i smanji emigracije. Istaknuto je da ne postoje jednostavna i brza rješenja koja bi preokrenula trend emigracija stručnog kadra iz regiona, te da će države morati da pojačaju svoje napore u sprovođenju mjera strukturnih reformi kako bi prevazišle izazove koji ograničavaju inkluzivniji i održiviji ekonomski rast. To će zahtijevati holistički pristup, rješavanje strukturnih izazova koji utiču na tržišta rada, obrazovni sistem, kao i na kvalitet javnih usluga.

„Najvažniji preduslov za izgradnju otporne ekonomije i zadržavanje ili privlačenje ljudskog kapitala stvaranje uslova za privlačenje investicija i stvaranje novih radnih mjesta sa mogućnostima za napredovanje u karijeri“, ocijenjeno je tokom panela.

Na drugom ministarskom panelu „Transformacija talenata u Jugoistočnoj Evropi: Razvoj postojećih ljudskih resusrsa za budući kapital”, govorilo se o različitim izazovima i mogućnostima koje tehnološke promjene donose ekonomijama Zapadnog Balkana i njhovim tržištima rada, kao i pitanjima u vezi sa vještinama potrebnim za poslove budućnosti. Izlaganje na panelu imao je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, koji je predstavio instrumente podrške Vlade kako bi građani iskoristili prednosti digitalizacije i pripremili se za sve digitalizovaniju ekonomiju. Sagovornici su zaključili da je razvoj digitalnih vještina važan segment priprema za digitalnu budućnost, ali i da je na vladama da osmisle politike i usmjeravaju digitalnu tranziciju kako bi ublažili negativne efekte transformativnih tehnologija i ojačali povjerenje građana u instuticije u tom procesu.

Check Also

Šta se dogodilo na Mjesecu? Stručnjaci NASE zbunjeni velikim kraterima

Naučnici NASA-e ostali su zbunjeni nakon što je tajanstvena raketa pala na Mjesec i stvorila …

Leave a Reply

Your email address will not be published.