Četiri razloga zbog kojih se čini da se svjetska ekonomija raspada

Dodajte komentar

Skoro svako ko želi posao može da ga ima. Tako bar izgleda. Ekonomija je toliko “vruća” da cijene rastu brže nego u bilo kom trenutku od osamdesetih. Tržište stanova je u plamenu. Potrošači troše kao ludi, komentar je CNN-a.

Ipak, stalno čujemo riječ “recesija” kao da je 2007. godina.

Istina je da sada vjerovatno nije svijet u recesiji (iako je to moguće), ali postoji mnogo znakova da je jedna iza ugla.

Znak 1.: Fed povećava stope

Inflacija je harala, a sredstvo Federalnih rezervi za borbu protiv porasta cijena leži u njihovoj sposobnosti da postavljaju više kamatne stope. To čini zaduživanje skupljim i usporava ekonomiju — namjerno, piše Telegraf Biznis.

Problem je što je Fed kasnio sa podizanjem stopa. Inflacija je bila rastuća zabrinutost tokom 2021. godine, ali je centralna banka počela da povećava stope tek u martu 2022. Tako da Fed treba sada da preduzme mnogo drastičnije mjere nego što bi to uradio da ej počeo da povećava stope prošle godine.

Prošle nedjelje Fed je podigao stope za pola procenta, što je najveće pojedinačno povećanje stope u 22 godine.

Znak 2. Berza je u režimu rasprodaje

Ekstremni strah je dominantno raspoloženje na Volstritu ove godine. Nakon što je početkom januara dostigla rekord, berza je izgubila skoro petinu svoje vrijednost – pale su akcije na nivo “medveda”. Više od 7 biliona dolara je isparilo sa berze ove godine.

Zabrinuti da će više kamatne stope narušiti profit kompanija, investitori su krenuli ka izlasku.

To je loša vijest za planove za penzionisanje ljudi. To je takođe nepoželjna vijest za veliki broj investitora koji se oslanjaju na tržište za prihod, uključujući i dnevne trgovce koji su računali na to da će berza rasti u praktično pravoj liniji tokom većeg dijela decenije. A to nije sjajno ni za raspoloženje potrošača. To je potencijalno loša vijest za ekonomiju, jer potrošnja čini više od dvije trećine američkog bruto domaćeg proizvoda, piše Telegraf Biznis.

Znak 3. Tržište obveznica

Kada investitori nisu toliko zagrejani za akcije, često će se prebaciti na obveznice. Ne ovog puta. Kada cijene obveznica padaju, prinosi rastu — a prinosi na 10-godišnji trezor su ovog meseca dostigli 3% po prvi put od 2018.

To se obično dešava kada Fed povećava stope — viši trošak zaduživanja čini obveznice manje vrijednim, tako da će veća isplata kamate na obveznice (prinos) pomoći da se nadoknadi i učini ih privlačnijim za investitore.

Ta takozvana inverzija krive prinosa prethodila je svakoj recesiji od 1955. godine.

Znak 4. Haos širom svijeta

Ništa od ovoga se ne dešava izolovano. Sukob u Ukrajini guši lance snabdijevanja i podiže cijene energije.

Kina nastavlja da zaključava neke od svojih najvećih gradova jer je broj slučajeva zaraženih kovidom i dalje visok. A nedostatak radne snage je doveo do porasta plata i ometa normalan protok robe širom svijeta.

Ono što se dešava u inostranstvu moglo bi se preliti i na Sjedinjene Države, što bi naštetilo američkoj ekonomiji u najgorem mogućem trenutku.

 

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *