Hrvatska: Rast cijena hrane i energenata pune državni budžet

Kombinacija očekivanog rasta BDP-a od tri odsto u ovoj godini i prosječne inflacije od čak 7,8 odsto podigla je očekivanja Vlade Hrvatske od poreskih prihoda na 91,1 milijardu kuna.

Hrvatska Vlada je svoje procjene s kraja prošle godine, kad su u pitanju ukupni poreski prihodi, korigovala za 3,2 milijarde kuna, a najveći dio tog iznosa otpada na povećanje prihoda od PDV-a.

Nova procjena kaže da će prihodi od tog najizdašnijeg poreza biti 62,6 milijardi kuna, što je 1,8 milijardi kuna više u odnosu na plan. Ta stavka iz rebalansa budžeta najbolje govori kako će inflacija uticati na novčanike građana, ali i na budžetske prihode, jer je Vlada niže procjene imala u trenutku kad je očekivala veći rast ekonomije za ovu godinu i kad nije planirala smanjenje PDV-a na energente i hranu te kad nije znala da će donijeti tu mjeru koja znači 2,1 milijardu kuna manje prihode od PDV-a.

„Projekcija prihoda od PDV-a temelji se na očekivanom kretanju lične potrošnje, turističke aktivnosti, ali i rashoda opšte države za intermedijarnu potrošnju, investicije te socijalne transfere“, navodi Vlada u obrazloženju budžeta, te i ona napominje da je u te projekcije uključila očekivane učinke provedenih poreskih izmjena, odnosno snižavanja stopa PDV-a, piše Novi list.

Dakle, da nije bilo smanjenja PDV-a država bi, uz stopu rasta manju za gotovo trećinu, ostvarila četiri milijarde kuna veće prihode od PDV-a nego što je Vlada planirala u studenome prošle godine, kada je sve govorilo da će 2022. godina značiti nastavak dobrih trendova nakon što su anulirani negativni učinci pandemije. Rast cijena energenata i hrane, te rat u Ukrajini smanjili su ekonomska očekivanja, ali ne i budžetske prihode koji, barem kad je u pitanju PDV, rastu velikim dijelom na krilima inflacije.

Istovremeno s rebalansom budžeta, na Vladi je u četvrtak usvojen izvještaj o izvršenju budžeta za prošlu godinu iz njega je vidljivo da su lani ukupni poreski prihodi bili 83,6 milijardi kuna, što znači da država u ovoj godini očekuje 7,5 milijardi kuna više. Od PDV-a će, uz smanjenje stope na većinu prehrambenih proizvoda i na energente, prihod biti četiri i po milijarde kuna veći nego lani.

Isti dokument otkriva i koliko je lani dvocifreni rast ekonomije i brzi oporavak nakon zatvaranja u pandemiju uticao na poreske prihode, posebno na PDV. Ukupni su prihodi od tog najvažnijeg poreza u 2020. godini bili čak deset i po milijardi kuna manji nego lani, a očekivanja od PDV-a su u ovoj godini veći prihodi za gotovo 15 i po milijardi u odnosu na 2020. godinu.

Check Also

Revija luksuznih automobila u Portonovom

Luksuzni rizort ,,Portonovi” još jednom je uspješno dokazao da nije samo centar nautičkog, već i …

Leave a Reply

Your email address will not be published.