Bankarski sektor u 2021. godini sačuvao likvidnost i solventnost

Dodajte komentar

Danas je održana 58. sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost, kojom je predsjedavao Radoje Žugić, guverner Centralne banke i predsjedavajući Savjeta. Sjednici su prisustvovali članovi Savjeta – Aleksandar Damjanović, ministar finansija, Uroš Andrijašević, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja i Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za tržište kapitala. Po pozivu, sjednici Savjeta prisustvovao je Vojin Vlahović, direktor Fonda za zaštitu depozita.

Na današnjoj sjednici razmatran je Izvještaj o radu Savjeta za finansijsku stabilnost u 2021. godini. U ovom dokumentu je istaknuto da je finansijska stabilnost tokom prethodne godine bila očuvana, dok je opasnost po njeno narušavanje bila umjerenog intenziteta i stabilnog smjera djelovanja, uz pojačano prisustvo određenih rizika.

Uprkos brojnim izazovima koje je donijela pandemija koronavirusa, bankarski sektor je u 2021. godini sačuvao likvidnost i solventnost, što je posljedica dobrog poslovanja banaka iz pretpandemijskog perioda, kao i adekvatnog prudencionog djelovanja regulatora.

Trendovi na tržištu kapitala i tržištu osiguranja su takođe imali stabilan razvoj usljed postepenog ekonomskog oporavka privrede u prethodnoj godini. Efekat oporavka posebno je bio vidljiv na tržištu osiguranja koje je u 2021. godini zabilježilo rekordan iznos ukupnih bruto premija osiguranja od 98,8 miliona eura, što je iznad pretkriznog nivoa premija.

Savjet je danas razmatrao i Informaciju o finansijskoj stabilnosti za prvi kvartal 2022. godine. Prema očekivanjima međunarodnih finansijskih institucija, globalni ekonomski rast u 2022. godini će značajno biti usporen usljed situacije u Ukrajini i relativno snažnog rasta inflacije (rast cijena goriva i hrane), koji će najviše pogoditi siromašnije zemlje. Za Crnu Goru, Međunarodni monetarni fond projektuje rast od 3,8% u 2022. godini, što je značajna revizija u odnosu na prethodnih 6%. Svjetska banka prognozira da će rast crnogorske ekonomije u ovoj godini biti 3,6%.

Podaci za prvi kvartal tekuće godine ukazuju na godišnji pad industrijske proizvodnje od 15,2%, rast prometa u trgovini na malo od 30%, kao i rast u broju dolazaka turista (117,5%) i broju ostvarenih noćenja (137,9%). U prvom kvartalu je ostvaren veliki rast potrošačkih cijena, pa je stopa inflacije na kraju marta iznosila 9,7%.

Trendovi koji karakterišu bankarski sektor u prvom kvartalu ove godine bili su pozitivni. Zabilježen je rast aktive i kapitala banaka na godišnjem nivou, kao i rast depozita (rast je na godišnjem nivou iznosio 23,8%) i kredita (5,4%). Evidentirano je umjereno povećanje NPL-a (učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima), koji je na kraju  marta ove godine iznosio 6,5%.

U sektoru osiguranja je tokom prva tri mjeseca 2022. godine, zabilježen rast bruto fakturisanih premija od 12,8% u odnosu na isti period prošle godine.

Savjet je zaključio da se sistemski rizik, za sada, može ocijeniti umjerenim rangom, ali bi neizvjesnost uzrokovana rastom inflacije i situacijom u Ukrajini mogla uticati na intenziviranje postojećih, ali i pojavu novih ranjivosti, naročito u realnom sektoru, što se, dalje, može reflektovati na fiskalnu sferu i bankarski sektor. Stoga je neophodno pažljivo analizirati kretanja pokazatelja stabilnosti finansijskog sistema, te, u zavisnosti od razvoja situacije, osmišljavati i implementirati dodatne monetarne, prudencione i fiskalne mjere u pravcu smanjenja rizika.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *