Šta se krije iza Makronove ideja o Zapadnom Balkanu izvan EU

Prijedlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) da se zemlje, koje nisu članice Evropske unije (EU), ujedine u okviru nove političke organizacije, je zapravo pokušaj da se spriječi proširenje EU, ocjenjuju stručnjaci Tobi Vogel i Bodo Veber.

Ekspert za pitanja EU i Zapadni Balkan iz Brisela Tobi Vogel smatra da evropski blok ipak neće podržati ovu ideju predsjednika Makrona.

On navodi i da je taj predlog “nejasan i veoma neodređen”, te da francuski predsjednik na taj način izražava svoje protivljenje pristupu novih država članica.

“Jasno je da proširenje [EU] ne vodi nikuda, svakako ne za Zapadni Balkan, a jedan od razloga za to je predsjednik [Emanuel] Makron. On je bio taj koji je blokirao, na primjer, otvaranje pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom”, kaže Vogel za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Francuska se otvaranju pregovora za Albaniju i Sjevernu Makedoniju usprotivila 2019. godine, kada je Makron ocijenio da ove dvije zemlje moraju da ostvare veći napredak.

Govoreći u Strazburu 9. maja na Dan Evrope, Makron je, komentarišući zahtjev Ukrajine da se po ubrzanoj proceduri priključi EU, rekao da bi mogle proći decenije da bi se tako nešto dogodilo.

Sa druge strane, ranije je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) rekla da će u junu dati ocjenu o zahtjevu Ukrajine za članstvo u EU.

Međutim, Makron je kategoričan da se standardi moraju poštovati i da ne bi trebala da se ubrza procedura za Ukrajinu ili neku drugu zemlju.

U zamjenu je predložio formiranje “evropske političke zajednice”, koja bi okupljala zemlje koje nisu članice EU, poput Velike Britanije, koja je napustila evropski blok.

Vogel ocjenjuje da je Makron ovim predlogom želio da se predstavi kao prijatelj Ukrajine, Gruzije, Moldavije i zemalja Zapadnog Balkana, ali da ipak ne podrži njihovo članstvo u EU.

“Zaista sumnjam da iza Makronove ideje leži zamisao kako saopštiti: daćemo vam status kandidata, ali ćemo vas onda baciti u zaborav, da zapravo ne budete članica ali ni skroz van EU, da to bude način da se [EU] drži podalje od Zapadnog Balkana i Ukrajine i svih ostalih, sumnjam da je to što on [Makron] zaista želi”, rekao je Vogel.

Francuski predsjednik Makron, kao i francuski zvaničnici uopšte, protive se proširenju EU. Francuska godinama blokira i proces liberalizacije viznog režima za građane Kosova, iako su ispunjeni svi kriterijumi koje je EU postavila.

Veber: Makronov predlog je alternativa za proširenje

I Bodo Veber, stručnjak za Balkan i viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu, Makronov predlog da se formira nova “evropska politička zajednica” vidi kao tendenciju da se uguši proces proširenja.

“Mislim da je ono što on (Emanuel Makron) ovde predlaže u suštini alternativa procesu proširenja EU, iako on to izbjegava da kaže. On je spreman da pronađe format kako da spreči proširenje EU”, kaže Veber.

Napominje i da unutar EU postoje velike nesuglasice kada je u pitanju proširenje.

Makronovu ideju je pozdravio njemački kancelar Olaf Šolc, opisujući je kao “veoma zanimljiv predlog za suočavanje sa najvećim izazovom”.

Međutim, specijalni izaslanik Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarazin (Sarrazin) je u intervjuu za beogradsku agenciju Tanjug 10. maja, rekao da “Njemačka želi da sve zemlje Zapadnog Balkana imaju budućnost u EU”.

Ukazujući na ovu Sarazinovu izjavu, Veber navodi kako je njemačka vlada protiv članstva druge kategorije, posebno za zemlje Zapadnog Balkana.

“Dakle, njemačka vlada je sasvim dobro razumjela na šta gospodin Makron cilja i postoje nesuglasice između Francuske i Njemačke u vezi sa proširenjem EU, jer Njemačka nastavlja da podržava izglede za članstvo u EU, počevši od zemalja Zapadnog Balkana”, kaže Veber.

On smatra i da EU treba da preispita proces proširenja, te da je drugi mehanizam nepotreban, posebno za zemlje Zapadnog Balkana, imajući u vidu da već postoje razne inicijative koje se nisu pokazale efikasnim, uključujući “Berlinski proces” i regionalnu inicijativu “Otvoreni Balkan”.

“Berlinski proces” je inicijativa nekoliko država članica EU na čelu sa Njemačkom, koja ima za cilj da poveća saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana, promoviše regionalnu saradnju i evropsku perspektivu regiona.

“Otvoreni Balkan” je inicijativa koju su pokrenule Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, sa ciljem stvaranja zajedničkog političkog i ekonomskog prostora. Ovu inicijativu ne podržava Kosovo, kao ni Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

Kako se Makronov predlog komentariše u regionu?

Vlade Kosova, Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine nisu komentarisale predlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona, dok su Srbija i Sjeverna Makedonija iznijele stavove.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 10. maja poručio da se duže od mjesec dana nije čuo sa francuskim predsjednikom i da se neće miješati u procese donošenja odluka u Evropskoj uniji.

“Volio bih da čujem šta je njegov konačni plan kako bih mogao da se izjasnim”, rekao je Vučić.

Sa druge strane, Makronov predlog je pozdravila Sjeverna Makedonija. Portparol makedonske vlade Duško Arsovski je 11. maja naveo da je taj predlog “odlična prilika za ujedinjenje zemalja koje nisu uspjele da se priključe bloku ili nisu želele, uzimajući u vidu novu geopolitičku situaciju”.

U međuvremenu, ministar spoljnih poslova Sjeverne Makedonije Besnik Osmani je ocijenio da se Makronov predlog više odnosi na Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju, ali ne i na Zapadni Balkan.

Izvor: RSE

Check Also

Šta su stagflacija, šrinkflacija i skimpflacija – i da li su gore od inflacije?

Da li ste se spremili i otišli u svoj omiljeni restoran, samo da biste otkrili …

One comment

  1. Macron is a midget,in all senses.Ksenofobic,with lot other psihological issues.He is shame,fof such great country and people

Leave a Reply

Your email address will not be published.