Bankar.me intervju: Prof. dr Mališa Đukić, Beogradska bankarska akademija

Očuvanje likvidnosti građana i kompanija biće jedan od najvećih izazova i za banke, a jedan od prioriteta treba da budu dalja digitalizacija bankarskih usluga i unaprjeđenje u komunikaciji sa klijentima radi boljeg razumijevanja njihovih potreba, istakao je za portal Bankar.me profesor dr Mališa Đukić sa Beogradske bankarske akademije.

Koje su posljedice promjena na finansijskim tržištima nakon isključivanja iz poslovanja, odnosno gašenja pojedinih ruskih kompanija, poput Sberbanke?

Isključivanje određenih ruskih banaka iz SWIFT-a privremeno onemogućava obavljanje transakcija tih banaka i njihovih klijenata sa ostatkom svijeta. Izvršavanje plaćanja prema inostranim dobavljačima, naplata potraživanja iz inostranstava kao i izmirivanje kreditnih obaveza – odnosno kupovina i prodaja finansijske aktive na finansijskim tržištima – tehnički je nemoguća.

Na ovaj način se usporavaju tokovi novca, promet, ponuda i tražnja za onim finansijskim instrumentima čija je kupovina i prodaja vršena posredstvom ruskog finansijskog sistema.

Da li se danas, dvije godine od početka krize izazvane pandemijom covid-19 te nove krize zbog rata u Ukrajini, može govoriti o sigurnom obezbjeđivanju otplate kredita?

Od izbijanja pandemije, rizik naplate kredita je povećan na globalnom nivou. Uzimajući u obzir takve okolnosti, ogromna većina evropskih zemalja je u okvirima svoje monetarne i fiskalne politike obezbijedila pakete pomoći i podrške bankama, privredi i građanima radi nesmetanog funkcionisanja kreditne aktivnosti.

Paketi pomoći su, između ostalog, podrazumijevali povećanje likvidnosti bankarskog sektora, subvencije preduzećima, finansijsku pomoć stanovništvu i pružanje garancija za izmirivanje obaveza kroz izmjene budžeta vlada. Analize su pokazale da su ove mjere donijele pozitivne rezultate i spriječile dodatni pad privredne aktivnosti.

Rat u Ukrajini je stvorio nove rizike – posebno za one kompanije i banke koje posluju sa Ukrajinom i Ruskom Federacijom, dovodeći u pitanje naplatu potraživanja i posljedično otplatu kredita. U skladu sa svojom poslovnom politikom, banke mogu promijeniti način obezbeđivanja kredita.

U tom smislu, na koji način se mogu promijeniti uslovi za kredite koje banke odobravaju fizičkim licima, a na koji oni za pravna lica?

Na osnovu rezultata anketa koje je sprovela Evropska investiciona banka (EIB) u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi, može se zaključiti da su – uprkos rastu tražnje za kreditima – banke značajno mijenjale uslove njihovog odobravanja tokom 2021. godine.

Uslovi kreditiranja malih i srednjih preduzeća su pooštreni kod većine banaka, dok su uslovi za odobravanje kredita stanovništvu ublaženi. Tekuća godina je dodatno specifična po tome što bilježi najviše stope rasta cijena u posljednjih 40 godina…

Svaka banka će u skladu sa svojom kreditnom politikom i rezultatima poslovanja, donositi odluke o eventualnim promjenama uslova. Sa druge strane, teško je očekivati da će uslovi kreditiranja biti promijenjeni tako da zaduživanje bude olakšano, odnosno veća je vjerovatnoća da će uslovi biti nepromenjeni ili pooštreni.

Što su postali glavni izazovi u poslovanju banaka regiona?

Pandemija i rat u Ukrajini pokidali su lance snabdijevanja i poremetili poslovanje velikog broja preduzeća. Uz to, globalni rast cijena smanjuje nivo raspoloživog dohotka domaćinstava u regionu. Posljedično se smanjuje i kapacitet zaduživanja stanovništva, odnosno sposobnost vraćanja postojećih obaveza što može uticati na tražnju za kreditima i njihovu otplatu. Sa padom privredne aktivnosti ili rastom koji je sporiji od očekivanog, investicije – a samim tim i tražnja za kreditima za stalna i obrtna sredstva – mogu biti smanjene.

Očuvanje likvidnosti građana i kompanija biće jedan od najvećih izazova i za banke. Dalja digitalizacija bankarskih usluga i unaprjeđenja u komunikaciji banaka sa klijentima radi boljeg razumijevanja njihovih potreba, treba da budu jedan od prioriteta.

Bankar.me

Check Also

CKB zapošljava: Viši analitičar informacione bezbjednosti

Crnogorska komercijalna banka AD Podgorica Raspisuje oglas za radno mjesto: Viši analitičar/ka informacione bezbjednosti u …

Leave a Reply

Your email address will not be published.