Direktne posljedice ukrajinske krize i sankcija protiv Rusije se mogu očekivati u sektoru turizma, u vidu manjeg broja turista sa ruskog i ukrajinskog tržišta. Takođe je realno očekivati pad investicija, posebno imajući u vidu činjenicu da je Rusija u prethodnoj godini bila najveći strani investitor u Crnoj Gori, kazao je guverner Centralne banke Crne Gore dr Radoje Žugić na 10. Regionalnom sastanku guvernera i bankara, koji je održan u Rovinju.
Učesnici skupa su diskutovali o mjerama i politikama koje se sprovode u zemljama regiona, a koje su usmjerene na minimiziranje negativnih efekata rastuće inflacije i rata u Ukrajini. Sa skupa je poručeno da izazovno vrijeme u kojem živimo poziva na još tješnju saradnju i razmjenu stavova i mišljenja.
Govoreći na panelu o monetarnim politikama, na kojem su učestvovali i ostali guverneri iz zemalja regiona – Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, guverner Žugić je identifikovao moguće posljedice . Kako je istakako, inicijalni šok ukrajinske krize i sankcija protiv Rusije bili su na strani agregatne ponude i njime izazvani rast cijena nafte i prehrambenih proizvoda, uzrokovao negativne lančane reakcije, što se prvenstveno materijalizovalo kroz rast inflacije u Crnoj Gori .
“Kriza uzrokovana ratom u Ukrajini pokazala je da su zavisnost crnogorske ekonomije od uvoza i njena nedovoljna diverzifikovanost izvori potencijalnih rizika”, istakao je guverner on i zaključio da se fokus mora usmjeriti na razvoj domaće proizvodnje, prije svega prehrambene, s obzirom na resurse koje Crna Gora ima u ovoj oblasti.
Ekspanzivna monetarna politika i negativne kamatne stope su u funkciji ekonomskog rasta, ali u uslovima visoke inflacije neophodno je razmišljati o povećanju kamatnih stopa koje bi se realizovalo fazno i postupno, prateći ekonomsku aktivnost i inflatorna očekivanja.
Na marginama skupa u Rovinju održan je i bilateralni sastanak guvernera Žugića sa guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem. Tom prilikom, dva guvernera su potpisala Memorandum o razumijevanju, koji ima za cilj dalje unapređenje saradnje Centralne banke Crne Gore i Hrvatske narodne banke i promovisanje integriteta, stabilnosti i efikasnosti subjekata supervizije i finansijskog sistema. Ovim dokumentom se preciziraju prinicipi razmjene informacija između dva regulatora, kao i postupci pružanja međusobne pomoći, u cilju boljeg izvršavanja odgovornosti koje su im povjerene. Fokus je na razmjeni informacija i saradnji u oblasti nadzora nad subjektima supervizije i njihovim prekograničnim jedinicama.
