Nadoknada za rad u proteklom mjesecu predstavlja Zaradu pojedinca ili platu. Poznajemo Neto zaradu ili platu tj. onaj dio koji radnik prima na ruke ili mu se uplaćuje na račun u banci i Bruto zaradu koja predstavlja širi pojam od neto zarade i obuhvata:
– Neto zaradu,
– Doprinose za obavezno socijalno osiguranje (u daljem tekstu: doprinosi) i
– Porez na dohodak fizičkih lica (u daljem tekstu: porez).
Način utvrđivanja bruto zarade
Zarada za puno radno vrijeme od 174 časova u mjesecu obračunava se po formuli:
(Startni dio zarade + Koeficijent složenosti uvećan za minuli rad x Obračunska vrijednost koeficijenta)
Elementi za obračun bruto zarade su:
– startni dio zarade
– obračunska vrijednost koeficijenta složenosti
– koeficijent složenosti uvećan za minuli rad
Startni dio zarade u bruto iznosu, koji čini topli obrok i 1/12 regresa za korišćenje godišnjeg odmora, iznosi najmanje 70% obračunske vrijednosti koeficijenta (63,0€).
Obračunska vrijednost koeficijenta složenosti utvrdjena je u mjesečnom bruto iznosu od najmanje 90€. Obračunska vrijednost koeficijenta, koja služi kao osnovica za obračun startnog dijela zarade, ne može biti manja od ovog iznosa.
Koeficijent složenosti je utvrđen ugovorom o radu, odnosno Opštim ili granskim kolektivnim ugovorom za određenu stručnost isloženost poslova. U nastavku slijede koeficijenti za različite stepene stručnosti i složenosti utvrđeni Opštim kolektivnim ugovorom:
– (I stepen – podnivo 1) Nekvalifikan radnik, koeficijent: 1,03;
– (I stepen – podnivo 2) Završeno osnovno obrazovanje, koeficijent: 1,29;
– (II stepen), koeficijent: 1,65;
– (III stepen) Srednje obrazovanje u trajanju od dvije do tri god., koeficijent: 2,00;
– (IV stepen – podnivo 1) Kvalifikacija srednjeg opšteg i stručnog obrazovanja, koeficijent: 2,27;
– (IV stepen – podnivo 2) Diploma petog stepena stručne spreme, majstorski ispit i specijalizacija u okviru stručnog obrazovanja. koeficijent: 2,52;
– (V stepen) Kvalifikacija višeg stručnog obrazovanja, koeficijent: 2,88;
– (VI stepen) Visoko obrazovanje, koeficijent: 3,09;
– (VII stepen – podnivo 1) Fakultetsko, odnosno visoko obrazovanje – Bechelor, koeficijent: 3,40;
– (VII – stepen – podnivo 2) Magistratura ili ovoj ravnopravnoj specijalizaciji, koeficijent: 3,71;
– (VIII stepen) Doktorat nauka, koeficijent: 4,12.
Minuli rad – zarada zaposlenog uvećava se za svaku započetu godinu radnog staža:
– do 10 godina 0,5 %
– od 10-20 godina 0,75 %
– preko 20 godina 1,00 %.
Primjer obračuna bruto zarade (uzećemo za pretpostavku da se prilikom obračuna uzima minimalni startni dio zarade, minimalni obračunski koeficijent, da radnik ima 10 godina radnog staža (minuli rad 5%) i koeficijent složenosti 3.09 (visoka stručna sprema) )
Startni dio zarade (63) + Koeficijent složenosti uvećan za minuli rad (3.09*1.05=3.24) x Obračunska vrijednost koeficijenta (90) = 354.6 eura.
Način utvrđivanja neto zarade
Porezi i doprinosi na teret zaposlenog
Da bismo došli do neto zarade odnosno do iznosa koji radnik prima potrebno je od bruto zarade oduzeti: porez na dohodak fizičkih lica koji iznosi 9% i doprinose za obavezno socijalno osiguranje (Fond pio 15%, zdravsteno osiguranje 8,5% i osiguranje od nezaposlenosti 0,5%)
Iznos bruto zarade, umanjuje se za:
– Porez na dohodak fizičkih lica (9%), 354.60 x 9% = 31.91 €
– Fod pio (15%), 354.60 x 15% = 53.19 €
– Zdravstveno osiguranje (8.5%), 354.60 x 8.5% = 30.14 €
– Osiguranje od nezaposlenosti (0.5), 354.60 x 0,5% = 1.77 €
Ukupno (porez i doprinosi na teret zaposlenog) = 117.01 eura.
Neto zarada/plata: 354.60 (Bruto zarada) – 117.01 (porezi i doprinosi) = 237.59 eura.
Prečica – Ako iznos vaše neto zarade (plate koju dobijate na ruke ili vam se uplaćuje na račun), pomnožite sa koeficijentom 1,4925373, dobićete iznos vaše bruto zarade. Takodje, bruto zaradu podijelite sa istim koeficiijentom 1,4925373 i dobićete iznos neto zarade.
Porezi i doprinosi na teret poslodavca
Osim obračuna poreza i doprinosa na teret zaposlenog nakon koga se utvrđuje Neto zarada zaposlenog, poslodavac je obavezan obračunati i platiti prirez na porez i doprinose na svoj teret tj. sa svog računa za svakog zaposlenog posebno. Kao osnovica za obračun na teret poslodavca uzima se Bruto zarada zaposlenog.
Poslodavac je obavezan platiti (u primjeru ćemo se služiti prethodno utvrđenom bruto zaradom):
– Fod pio (5.5%), 354.60 x 5.5% = 19.50 €
– Zdravstveno osiguranje (2.3%), 354.60 x 2.3% = 8.16 €
– Osiguranje od nezaposlenosti (0.5), 354.60 x 0,5% = 1.77 €
– Fond rada (0.2%), 354.60 x 0.2% = 0.71 €
– Savez sindikata ili Unija slobodnih sindikata (0.2%), 354.60 x 0.2% = 0.71 € (u zavisnosti od toga kog sindikata je zaposleni član)*
– Privredna komora (0.27%´), 354.60 x 0.27% = 0.96 €
– Prirez na porez (10% od iznosa poreza), 31.91 x 10% = 3.19 €
* Članom 60 Opšteg kolektivnog ugovora je predviđeno da će poslodavac na račun posebnog fonda reprezentativnog sindikata na nivou Crne Gore, prilikom isplate zarade, uplaćivati iznos od 0,2% na zaradu zaposlenog koji je član tog sindikata, kao povećani trošak u funkciji kvalitetnog izvršavanja poslova, prevencije radne invalidnosti i rekreativnog odmora zaposlenih.
Izuzetno, shodno članu 60 istog zakona, ovo se ne odnosi na poslodavca u grani djelatnosti u kojoj je granskim kolektivnim ugovorom uređeno da sredstva za prevenciju radne invalidnosti i rekreativni odmor poslodavac uplaćuje na račun posebnog fonda sindikata potpisnika tog kolektivnog ugovora.
Stopa prireza na porez u Podgorici i na Cetinju iznosi 15,00%, u Budvi 10,00% dok u ostalim opštinama u Crnoj Gori iznosi 13,00%.
Ukupno (porez i doprinosi na teret poslodavca) = 38 eura.
Iznos koji poslodavca košta zaposleni shodno prethodnom obračunu, iznosi: Neto zarada + Porezi i doprinosi na teret zaposlenog + Porezi i doprinosi na teret poslodavca = 365.6 eura.
Doprinosi za invalide – Poslodavac koji ima manje od 20, a više od 10 zaposlenih, a nema zaposlenih lica sa invaliditetom, dužan je da svakog mjeseca, prilikom isplate zarada i naknada zarada zaposlenih, uplati poseban doprinos koji iznosi iznosi 5% od prosječne mjesečne zarade u Crnoj Gori ostvarene u godini koja prethodi plaćanju doprinosa. Poslodavac koji ima 20 do 50 zaposlenih, dužan je da svakog mjeseca, prilikom isplate zarada i naknada zarada zaposlenih, uplati poseban doprinos koji iznosi 20% od prosječne mjesečne zarade u Crnoj Gori ostvarene u godini koja prethodi plaćanju doprinosa
Primjer obračuna doprinosa za invalide (prosječna plata za 2018. god. je 766,00 €)
– 1-10 lica: nema;
– 11-19 lica: 766,00*5%=38.30 €;
– 20-50 lica: 766,00*20%=153.20 €.
Uvećanje i umanjenje zarade
– Zarada za radno vrijeme manje od 174 časova u mjesecu obračunava se po formuli:
((Startni dio zarade +Koeficijent složenosti uvećan za minuli rad X Obračunska vrijednost koeficijenta) X Broj radnih sati)/174
– Uvećanje zarade po času za prekovremeni rad obračunava se po sljedećoj formuli:
(Koeficijent složenosti x Obračunska vrijednost koeficijenta x Korektivni koeficijent x Broj radnih sati) / 174
Korektivni koeficijent za prekovremeni rad, koji se uvećava za 40%, iznosi najmanje 1,4.
– Uvećanje zarade po času za rad na dane praznika, kao i druga uvećanja po času, obračunavaju se po sljedećoj formuli:
(Koeficijent složenosti uvećan za minuli rad x Obračunska vrijednost koeficijenta x Korektivni koeficijent x Broj radnih sati)/ 174
Korektivni koeficijent za rad na dan državnog ili vjerskog praznika, koji se uvećava za 150%, iznosi najmanje 2,5.
U slučaju uvećanja zarade, ukupna zarada zaposlenog predstavlja zbir zarade i uvećanja zarade.
– Umanjenje zarade zbog privremene spriječnosti za rad se obračunava po sljedećoj formuli:
(Koeficijent složenosti uvećan za minuli rad x Obračunska vrijednost koeficijenta x Korektivni koeficijent x Broj sati spriječenosti)/174
Korektivni koeficijent za privremenu spriječenost za rad, u zavisnosti od dužine spriječenosti kreće se u rasponu 0,1 do 0,3.
U slučaju umanjenja zarade ukupna zarada zaposlenog predstavlja razliku između zarade i umanjenja zarade.
Minimalna zarada
Utvrđena minimalna zarada zaposlenog za standardni radni učinak i puno radno vrijeme za prosječno 174 časova u mjesecu, iznosi najmanje 30% prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnom polugodištu.
U slučaju da ukupna zarada zaposlenog za puno radno vrijeme ili vrijeme koje se izjednačava sa punim radnim vremenom, iznosi manje od minimalne zarade zaposlenom se isplaćuje zarada u visini minimalne zarade iz stava 1 ovog člana.
Minimalna zarada zaposlenog iz stava 1 ovog člana predstavlja osnovicu za plaćanje poreza i doprinosa iz i na zaradu.
Uplaćivanje zarada
Prilikom uplaćivanja zarada, potrebno je ispuniti naloge za prenos (žute naloge) za svaku kategojiu posebno. Poreze i doprinose na teret zaposlenog kao i poreze i doprinose na teret poslodavca.
Da bi se pojednostavio proces plaćanja i smanjio broj uplatnica, iznose koji se odnose na (porez na dohodak, doprinose na teret zaposlenog, doprinose na teret poslodavca i fonda rada), moguće je zbirno tj. zajedno uplatitit preko jednog naloga za prenos, dok je (prirez na porez, privrednu komoru, savez sindikata CG i neto zaradu) neophodno uplatiti za svaku stavku posebno.
Osim naloga za prenos, potrebno je ispuniti dva primjerka izvještaja o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima (IOPPD), preuzmite Obrazac IOPPD. Prilikom uplate, banka ovjerava jedan primjerak nakon čega se oba nose u područnu jednicu poreske uprave na ovjeru od kojih jedan poreska uprava zadržava.
Uz obrazac IOPPD potrebno je ispuniti dva primjerka mjesečne prijave za obračun prireza porezu na dohodak fizičkih lica (OPPND), preuzmite Obrazac OPPND. Obrazac se nosi u opštinsku poresku službu na ovjeru nakon čega služba zadržava jedan a vama ostaje drugi primjerak.
Izvor: Ministarstvo Finansija
*Tekst je dio seriala članaka koji za cilj imaju da početnicicma u biznisu olakšaju ulazak u preduzetničke vode i približe razumijevanje crnogorskih propisa i procedura. Članak je realizovan uz pomoć Nevladine organizacije “Kulturni Centar” kroz projekat Asistent.
