Dok prodavci trljaju ruke, cijene nekretnina već duže vrijeme izazivaju nevjericu među kupcima. Eksplozija cijena struku ne iznenađuje, ali ni tamo nema odgovora koliko bi naduvavanje balona moglo da potraje.
Porast cijena stambenih nekretnina nije samo hrvatski fenomen. Širom Evrope cijene su porasle i znatno više na talasu jeftinog novca produbljujući društveni problem priuštivosti nekretnina. U poređenju s regionom, pomalo iznenađujuće, Zagreb je najpriuštivija lokacija za kupovinu stambene nekretnine, pokazuje regionalno poređenje Colliers istraživanja.
U glavnom gradu Hrvatske za kupovinu 70 metara kvadratnih stambene nekretnine (na bazi traženih cijena) potrebno je 11,5 godišnjih neto plata. U svim susednim zemljama kupci će ipak morati duže da rade i/ili štedeti za vlastitu nekretninu.
U Sarajevu i Budimpešti nekretnina iste površine košta 11,7 godišnjih neto plata, dok su u Podgorici i Tirani to 12,4 godišnje plate. Najmanje priuštive nekretnine su u susjednoj Sloveniji i Srbiji. Kupac koji želi nekretninu u Ljubljani mora skupiti 15,2, a onaj u Beogradu čak 16,1 godišnju platu. Klara Matić, šefica investicionih transakcija u Colliers Hrvatska objašnjava da odnos plata i traženih cijena kao relativni pokazatelj pokazuje da su stambene nekretnine (u najvećoj mjeri stanovi) u Zagrebu najjeftiniji.
“U kontekstu plata lokalnog stanovništva, stanovnicima Zagreba jeftinije je da kupe stan u svom gradu nego stanovnicima Ljubljane”, kaže ona. Takav pokazatelj priuštivosti posljedica je odnosa visine plata i cijena kvadratnog metra, a cijene bitno zavise od ponude.
“Moram priznati da su i nas u Colliersu malo iznenadili rezultati, najviše tolike razlike da je priuštivost kvadrata u Beogradu otprilike 30-ak odsto manja, a u Ljubljani 25 odsto, nego u Zagrebu”, kaže sagovornica Poslovnog dnevnika. Dodaje da je “u regionu prisutna prilično snažna potražnja, ali premalo se govori o ponudi”.
Slovenačka prijestonica poznata je po manjku stambenih nekretnina, što vrijedi ne samo za novogradnju, već je kupcima izazov i pronaći nekretninu starijeg datuma. Beograd je otišao u svojvrstan ekstrem, piše hrvatski portal. Novogradnja koja niče u srpskoj metropoli često je luksuzna što vuče prosječne cijene prema gore. Logična posljedica stoga je i najslabija priuštivost.
“Problem Hrvatske, naročito Zagreba, jeste izuzetno niska ponuda”, naglašava Matićeva.
Prije velike finansijske krize u Zagrebu se godišnje gradilo između osam i devet hiljada stanova, a danas ta brojka dostiže jedva tri hiljade. Povrh nekoliko puta manje ponude, sliku tržišnih odnosa definisala je i činjenica da je tada dostupno bilo više investicionih prilika koje su niske kamatne stope i višak novca u međuvremenu učinile neisplativim.
Rast cijena stambenih nekretnina traje posljednjih pet godina, od drugog tromjesečja 2017. Otad su cijene najviše skočile u drugom kvartalu 2019. kada je rast premašio dvocifreni prag. U zadnja tri mjeseca prošle godine prosječna cijena kvadratnog metra stambene nekretnine porasla je na godišnjem nivou 9,1 odsto.
“Šta će se događati s priuštivosti teško je prognozirati, ali isto vrijedi i za Zagreb i za region. Ne vidimo da bi se u narednom periodu bitno mogla povećati ponuda, a u tom slučaju stambene nekretnine neće biti ništa priuštivije. Štaviše, priuštivost bi mogla dodatno da se smanji”, kaže Matićeva.
(B92/Poslovni dnevnik)
