Lučić za Euronews Srbija: Tender za Premijer ligu je bila posljednja kockica našeg plana koji nas je učvrstio kao lidera

“Telekom Srbija” je najavio da će emitovati euroobveznice od 500 miliona eura, najvjerovatnije u Luksemburgu ili Frankfurtu. Tako bi najveći provajder interneta i kablovske televizije u Srbiji, većinski akcionar drugog po veličini bosanskog telekom operatera “Telekom Srpske” i provajder koji takođe kontroliše crnogorskog operatera “Mtel” postao prva domaća kompanija koja je izašla na međunarodnu berzu.

Gost emisije Direktno sa Minjom Miletić na Euronews Srbija bio je Vladimir Lučić, generalni direktor “Telekoma Srbije”.

Skupština “Telekoma Srbije” odlučivaće 4. maja o emitovanju dugoročnih hartija od vrijednosti, kompanijskih obveznica na međunarodnom tržištu i time bi “Telekom Srbija” bila prva domaća kompanija koja izlazi na berzu. Zašto ste se odlučili na ovaj korak?

Ovo je uobičajen poslovni potez svih ozbiljnih evropskih ili američkih korporacija. Kada pogledate poslovanje velikih telekomunikacionih firmi kao što su Vodafon, Oranž, Dojče Telekom, Telefonika, veći dio eksternog finansiranja one prikupljaju emitovanjem korporativnih obveznica na berzama. Mi smo već u fazi razvoja kada se izuzetno širimo i na druge zemlje. Planiramo da budemo velika telekomunikaciona korporacija po ugledu na telekomunikacione firme iz EU ili Amerike i samim tim ovo je jedan odličan poslovni potez. Na tržištu kapitala, ako ste dobra firma i imate transparetno poslovanje i dobre finansijske rezultate, uslovi mogu da budu značajno povoljniji nego od banaka na lokalnom tržištu. U našoj starteškoj konsolidaciji “Telekoma” oko 50 odsto finansiranja imaćemo od banaka, a drugih 50 odsto na berzi izdavanjem korporativnih obveznica.

Šta su bili preduslovi koji su morali da budu ispunjeni da biste vi izašli?

Samim izlaskom na berzu firma potvrđuje svoje transparentno poslovanje. Mi se godinu dana pripremamo za ovaj korak, kroz centralizaciju poslovanja prije svega kroz centralizaciju nabavki. Sporazum sa Vodafonom nam je pomogao da sistem nabavke bude što transparentniji, kroz centralno upravljanje čitavom našom kompanojom, kroz to da smo završili “oditing” tih međunarodnih agencija za izdavanje međunarodnog kreditnog rejtinga, što je takođe preduslov za izdavanje obveznica. Time firma pokazuje transparentno poslovanje.

Više puta ponavljate tu transparentnost što znači da se na taj način odgovara i na kritike kada se govori o transparentnosti poslovanja. Dakle, da nema transparentnosti ne biste mogli da izađete?

Mislim da je naš izlazak na berzu bitan i za samu državu isto iz dva razloga. Prvo, mi smo domaća kompanija koja to radi i time “povlačimo nogu” i pokazujemo drugim, manjim ili većim firmama, da nije toliko komplikovano pronaći investiranje vaših projekata ako se odvažite da izađete na međunarodnu berzu i to je jedna vrsta privlačenja i stranih investicija. Nadam se da će i druge firme iz Srbije krenuti našim putem. Drugo, protiv “Telekoma” je generalno u posljednje četiri godine vršena medijska lobistička kampanja u koju je utrošeno više miliona eura, da se dokaže da “Telekom” poslovanje ne vodi transparentno. Međutim, sve ovo što smo mi do sada uradili pokazuje upravo suprotno. I ne mislim samo na ovaj izlazak na berzu, nego i strateški sporazum za Vodafonom, naše partnerstvo sa Evropskom investicionom bankom, partnerstvo sa domaćim bankama koje je rezultiralo nikad boljim uslovima, zatim čitava naša ekspanzija, proširivanje na Sjevernu Makedoniju, kao i to što ćemo dobiti međunarodni kreditni rejting. Sve to pokazuje da “Telekom Srbija” sve što radi u zadnje četiri godine radi na vrlo transparentan način, da imamo jasan biznis plan, da imamo jasan cilj našeg poslovanja, što sve te finansijske institucije prepoznaju.

Pomenuli ste više puta međunarodni kreditni rejting koji je važan kriterijum za izlazak na berzu, a to znači gledali su se prihodi, gledala se i zaduženost. Koliki su bili prihodi prošle godine i kolika je zaduženost, kolika su dugovanja kompanije?

Mi smo prošle godine imali izuzetno visok rast prihoda, mislim i rekordan što se tiče telekomunikacionih firmi u Evropi. Posebno veliki rast je bio u Srbiji, u “Telekomu Srbija” čak 17 odsto. Prihod nam je 108 milijardi i mi smo samo za jednu godinu, što je izuzetan podatak, povećali prihod u Srbiji za čak 130 miliona eura. Ono što je pozitivno, prihod iz 2022. godine nam je veći, to sada već vidimo i znamo da će prihod ove godine samo u Srbiji preći milijardu eura, a kao grupe preći milijardu i po eura. Prošle godine smo imali 150 milijardi kao grupa. To je isto bitan podatak jer znači da već i van Srbije počinjemo značajno da prihodujemo, tako da ćemo i van Srbije prihodovati preko 500 miliona eura 2022. godine. Ono što je takođe bitno, mi smo imali veliki investicioni ciklus četiri godine i uradili smo mnogo bitnih projekata za našu kompaniju. Prije svega kroz razvoj optičke infrastrukture jer smo sad stavili Srbiju, mora to da se prizna volio vas neko ili ne, u rang razvijenih zemalja po kilometraži optike i po broju domaćinstava koja mogu da koriste optički internet. Razvili smo 4G mrežu, uložili smo dosta u akvizicije i kontent i to je zahtijevalo finansiranje od banaka i to po izuzetno povoljnim uslovima, bez ikakve garancije jer su one vjerovale u te biznis planove. Bitno je da mi prošle godine nismo povećali zaduženost i pored izuzetno visokih investicija u razvoj mobilne optičke infrasturkture i dva tendera za italijansku i Premijer ligu. Na nivou grupe zaduženost je povećana za samo dva odsto.

Što znači šta, ima onih koji kažu da je “Telekom” prezadužena kompanija?

Po svim mjerilima, mi spadamo u red srednje zaduženih telekomunikacionih kompanija, ali ono što je posebno ohrabrujuće je naš izuzetan rast prihoda i završetak investicija. Tako da, ono što mi sada radimo sa tim novim aranžmanom sa bankama koji smo završili ovog mjeseca, postigli smo najpovoljnije uslove ikada i pored ukrajinske krize i pored toga što ćemo izaći na berzu, mi nećemo povećati ove godine zaduženost. Uspećemo da taj postojeći dug rasporedimo u više godina kako bi ga lakše vratili, a sa druge strane kako bi imali od naših priliva sredstava za dodatno investiranje. Mi planiramo još da pokrijemo Srbiju optikom, da izgradimo dodatno mobilnu mrežu i da se širimo.

Pomenula sam i u najavi da izlazite ili na frankfurtsku ili na luksemburšku berzu, zašto ste izabrali baš te dvije berze?

Bitno je da bude jedna od EU berzi, najvjerovatnije će to da bude Luksemburg. Ranije je London bio glavna tačka, međutim, sada posle Bregzita nama je cilj da se prvo oprobamo na EU berzi. Naravno svi britanski i američki investitori su takođe prisutni i na tim berzama, tako da sam potpuno siguran da će i oni biti zainteresovani za “Telekom Srbija” i da će naše prvo izdavanje korporativnih obveznica biti izuzetno uspješno. “Telekom Srbija” je dobra kompanija i samim tim atraktivna za sve te investitore.

Izjavili ste i za Rojters, izlazak na berzu može da otvori mogućnost za brzu reakciju u slučaju bilo kakvih novih mogućnosti kupovine u regionu.

To je isto jedan od razloga. Iako nove akvizicije nisu plan ovog prvog izdavanja korporativnih obveznica, već investicije u našu postojeću infrastrukturu, kada smo jednom prošli proceduru izdavanja korporativnih obveznica na EU berzi to nama daje mogućnost brze reakcije. Mislimo da će u sljedeće dvije godine sigurno doći do određenih potencijalnih akvizicija u regionu i izdavanjem dodatnih korporativnih obveznica na berzama možemo da dođemo do sredstava. Na kraju krajeva, sve telekomunikacione kompanije, uključujući našeg glavnog konkurenta, na taj način vrše akvizicije po regionu, pa mislim da i mi treba da krenemo tim putem.

Kako biste vi ocijenili telekomunikacije u regionu, da li se one isključivo svode na odnose “Telekoma” i “Junajted grupe”?

Ne isključivo, ali činjenica da je odnos između “Telekoma Srbije” i “Junajted grupe” obilježio ovaj region. Prije svega ako bi se vratio četiri godine unazad, “Junajted grupa” je bila na jedan korak od potpune kablovske i medijske dominacije u čitavom regionu, u svih šest zemalja bivše Jugoslavije. Na tom tržištu su ukupno imali oko 1,6 miliona kablovskih i satelitskih korisnika, imali su niz kanala – od Sport kluba koji je tada bio jači od Arene, do N1, krenuli su da kupuju nacionalne kanale kao što je Nova u Hrvatskoj, Bosni, Crnoj Gori, htjeli su i u Sloveniji i Srbiji. Kupili su Dajrekt mediju kao glavnog trgovca sekundama i ustvari oni su imali jedan ekosistem koji je faktički bio blizu potpune dominacije jer smo mi tada imali 550.000 korisnika sa dosta slabom Arenom. Nama je trebala jedna velika snaga i promjena strategije. Sada je činjenica da na tržištu zemalja bivše Jugoslavije imate dva ravnopravna učesnika. “Telekom Srbija” sada ima preko 1,5 miliona korisnika, u ponudi imamo od sportskog kanala Arene do raznih drugih kvalitetnih kanala, uključujući Euronews. Moram i da se pohvalim da su drugi igrači, kao što su Dojče telekom, Telekom Austrija, Telekom Slovenija, dosta oslonjeni na nas, prije svega sa sadržajem. “Telekom Srbija” i “Junajted grupa” su dva najveća igrača na ovom tržištu i tržišna utakmica između nas odlučuje malo kuda će ovaj region.

Kažu da će se novac od euroobveznica usmjeravati na širenje Telekoma, da li na postojeću infrastrukturu, ne samo kod nas nego i u regionu, ili ćete se širiti i na neke druge zemlje?

Mi ove godine planiramo da pustimo servis mobilne telefonije na tri zemlje, što smatram da je za firmu kao što je “Telekom Srbija” veliki uspjeh. To je Sjeverna Makedonija gdje smo prošle godine već krenuli sa satelitskom televizijom, to ćemo raditi u junu, zatim Švajcarska i Njemačka. Puštanjem mobilne telefonije na neko tržište kao što je Njemačka, gdje ima preko 100 miliona potencijalnih korisnika je veliki poslovni poduhvat jer se širimo na tržišta koja su značajnije veća i po broju korisnika i po prihodu nego što su bila postojeća. Nama su prije svega target ljudi u dijaspori i želimo da se njima približimo sa mobilnom telefonijom i televizijom. U Švajcarskoj ćemo pustiti u julu a u Njemačkoj u oktobru. To bi se dogodilo i ranije da nije bilo korone i velikih lokdauna, koji su pogotovo u Njemačkoj otežavali ulazak novih igrača.

Pomenuli ste i u toku ovog razgovora i rat u Ukrajini i zaista ne postoji gost u posljednje vrijeme sa kojim zapravo nisam razgovarala i na tu temu. Koliko je to uticalo da se odlučite da li da izađete na berzu ili ne?

Ova ogromna humanitarna kriza koja se dešava u Ukrajini i rat koji je afektovao čitav svijet sa ekonomskog stanovišta će sigurno odlučiti kog mjeseca ćemo se mi ove godine pojaviti na berzi. Nama je bitno da do kraja maja završimo sve proceduralne korake, a sigurno da će tačan datum izlaska odlučiti i situacija u Ukrajini koja utiče na sve berze i u Evropi i u Americi. Ohrabruje nas novi aranžman sa bankama koji smo završili u aprilu sa izuzetno dobrim uslovima i pored krize. Izvještaj kreditnih agencija koji će se objelodaniti krajem aprila pokazaće da je “Telekom Srbija” izuzetno dobra i atraktivina kompanija koja će i na samoj berzi postići izuzetno dobre uslove. Dobar kreditni rejting je potvrda dobrog poslovanja a najbolji primjer vam je naša država. Srbija ekonomski napreduje, raste GDP, kurs je stabilan, imate razne investicije i zato kreditni rejting tih istih agencija je bolji uz godine u godinu. Kad imate bolji kreditni rejting dobijate bolje uslove od finansijskih institucija i to će gurati Telekom da posluje što bolje.

Kako se generalno rat u Ukrajini odrazio na tržište telekomunikacija?

S obzirom na to da mi ne poslujemo sa ruskim kompanijama, jer one nisu bile u telekomunikacionom biznisu isporučioci bilo kakve opreme ili vrste telefona on se nije odrazio u tom smislu. Isto važi i za Ukrajinu. Telekomunikacije su inače dobar biznis koji je otporan na takvu vrstu kriza zato što mi prihodujemo od miliona malih korisnika koji ipak redovno plaćaju račun, a sa druge strane učešće energenata u samom trošku naše kompanije je vrlo mali. Na primjer, jedna bazna stanica troši kao jedna TA peć tako da naša potrošnja struje nije velika. Kako je čitav finansijski sistem u krizi najveća opasnost je da će pojedini telekomunikacioni operateri, koji su na granici zaduženosti, odustati možda od nekih investicija jer će samo tržište kapitala biti neizvesnije.

Da se osvrnemo na saradnju Vodafona i Telekoma, u novembru prošle godine je potpisan ugovor. Zanima me u kojim oblasima koristite znanje Vodafona, on obuhvata ne samo Srbiju, već i Crnu Goru, BiH?

Sad vam kažem ekskluzivu, mi smo ugovor potpisali u maju prošle godine, ali je Vodafon veoma ozbiljna kompanija koja je prvo radila dju dilidžens, zatim smo imali jedan sistem probnog rada i onda su u novemberu objavili informaciju. Samim tim što smi mi prošli njihov dju dilidžens i taj dio probnog rada pokazuje koliko i sam Vodafon, kao jedna od najvećih britanskih kompanija, vjeruje u “Telekom Srbiju”. Ostvarili smo saradnju u dvije vrlo bitne oblasti. Jedna su nabavke jer je Vodafon najveća telekomunikaciona kompanija na svijetu koja ima preko 300 miliona mobilnih korisnika i njena pregovaračka snaga sa velikim isporučiocima telekomunikacone IT opreme, telefona je značajnije veća nego naša. Mi sada u našoj proceduri nabavki koristimo tu Vodafonovu snagu i kada nabavljamo opremu, faktički nabavljamo je uz pomoć Vodafona. Tako postižemo niže cijene i telekomunikacione opreme, ali i telefona i IT opreme. Na taj način snižavamo nivo investicija i imamo bolje performanse. Sa druge strane, Vodafon je najveća rastuća 5G mreža i kompanija koja je prepoznata kao najnaprednija. Oni nam sada pomažu u digitalnoj transformaciji kompanije i boljem digitalnom odnosu sa korisnikom, gdje Telekom Srbija da budemo iskreni nije bio najbolji. Pomažu nam i u tome da kada krene jednom razvoj 5G optike mi odmah pružimo određeni broj digitalnih servisa… Generalno, prvi rezultati saradnje sa Vodafonom su izuzetni.

Da se osvrnemo i na tu 5G mrežu. Dodjela 5G spektra bi trebalo da bude u septembru. Šta to znači, kada bi to moglo da počne sa radom?

Bazne stanice koje mi implementiramo su već najsavremenije. Poslije samog dobijanja te dozvole i dodatnog frekventnog spektra, u najvećim gradovima 5G ćemo pustiti brzo. Korisnici mogu da očekuju da će se to dogoditi posle dobijanja dozvole već krajem godine.

To znači šta, kakve benefite će imati korisnici, da li je to brži internet? Objasnite nam to, zaista postoje različite teorije zavjere u vezi sa 5G mrežom. Iz ugla korisnika, šta znači uvođenje 5G mreže?

U prvoj fazi korsnici će osjetiti ubrzan internet. Još nije došlo do ubrzanog razvoja tih takvih servisa i zato je nama saradnja sa Vodafonom vrlo bitna jer će oni to prvo implementirati. 5G kao tehnologija će omogućiti daljinsko upravljanje mašinama i komunikaciju sa mašinama jer je prvi put kroz mobilno to kašnjenje od mašine do tog repetitora toliko da to može da bude ostvarivo. To će uvesti masovnu robotizaciju, primjenu senzora, nanorobota u zdravstvu, ali ta budućnost tek dolazi. Tako da u prvoj fazi korisnici će vidjeti to kao ubrzani internet, a u drugoj fazi kao značajno olakšanje u svakodnevnom životu kroz tu robotizaciju, vještačku inteligenciju.

Koliko operateri moraju da budu okrenuti zapravo tim naprednim sistemima?

To jeste veliki izazov telekomunikacionih operatera zato što čitava budućnost digitalnog razvoja se zasniva na našoj mreži. Postoji veliki pritisak u čitavom svijetu da operateri što prije krenu u razvoj optičke i 5G mreže koja izuzetno košta. Imali ste čak i inicijativu velikih evropskih operatera Evropskoj komisiji da proba da im pomogne da dio prihoda ovi veliki internet igrači kao što je Gugl, Netfliks stvari podijele sa njima kako bi oni investirali. Telekomunikacioni infrastrukturni operater, kao što smo mi, moramo što prije da krenemo u tom pravcu i zbog naših korisnika i države kojoj će to biti osnova razvoja.

Pretpostavljam da ćete na osnovu toga moći da bazirate i značajan dio prihoda?

Naravno. Donijeli smo i novu strategiju razvoja poput onih koje imaju Netfliks, Amazon i Gugl. Odredili i dva nova izvora prihoda, a to je finansiranje u sadržaje i digitalne servise. Napravili smo i prvi alternativni investicioni fond za finansiranje startapa i faktički ćemo napraviti jednu malu fabriku digitalnog razvoja u Srbiji.

Šta to znači, kada ste već pomenuli, koliki je kapital fonda?

Kapital fonda je 25 miliona za pet godina i to je značajan kapital s obzirom na to da mi tražimo ideje u početnoj fazi, dakle startap ideje. Siguran sam da će nam se pridružiti i razni privatni investitori, domaći i strani, i da će ukupan kapital tog fonda biti značajno veći. Fond ima potpuno odriješene ruke da podrži bilo koju pametnu digitalnu ideju koju možemo da izvozimo. On će biti jedna od naših velikih izvoznih grana i sigurno ćemo sa pametnim ljudima iz Srbije i regiona napraviti nekoliko digitalnih servisa koje ćemo uspješno izvoziti.

Jesu li već stigle neke prijave?

Prijava imamo više stotina i u maju ćemo izabrati prve startap kompanije u koje ćemo investirati.

Šta to znači, na šta se najčešće odnose ti startapovi?

Ima raznih ideja od kojih neke imaju svoju primjenu u zdravstvu za rano otkrivanje bolesti korišćenjem naprednih tehnologija do primjena robota i senzora u poljoprivredi, pa do nekih klasičnih aplikacija za hotele…

Samo da objasnimo gledaocima, da li je fond fokusiran samo na Srbiju ili na druge zemlje?

Na region prije svega, tako da svako može da aplicira ideju i ne treba da se plaši. Nama je bitna ideja. Svjesni smo da mladi ljudi ne znaju još kako da naprave biznis, kako tu ideju da pretvore u biznis ideju i mi ćemo tu njima da pomognemo ako vidimo da je ideja dobra.

Ostalo mi je da vas pitam u vezi sa 5G, kada će biti postavljene prve bazne stanice?

Naše stanice već sada mogu da podrže 5G samo što nije “uključena”. Kada budemo dobili 5G mi ćemo vrlo lako uključiti tu funkcionalnost.

Slušamo razne teorije zavere o zračenju 5G mreže i sada kako biste vi objasnili gledaocima da to apsolutno nije tačno?

To apsolutno nije tačno. Radi se o istim tehnologijama koje se koriste i u drugim generacijama. Drugo, kada koriste mobilni telefon vama je bitno da vam bazna stanica bude što bliže jer želite da vam jačina signala bude dobra. Vi mobilni telefon držite pored sebe, a mobilni telefon ima automatsku regulaciju pojačanja i spusti snagu nekoliko puta ako je dobar signal. Zbog toga je za korisnika bolje da signal bude dobar.

Ono što je ustalasalo javnost prošle godine to je da je Telekom otkupio prava TV prenosa Premijer lige. Premijer liga kreće od avgusta na Areni, a kako odgovarate na te kritike da ste preplatili prava prenosa?

Svima je jasno kada uđu u naše planove da je to dio naše biznis strategije, a tender za Premijer ligu je bila posljednja kockica našeg plana. Ko je analizirao naš razvoj vidio je da smo mi u posljednje dvije godine uzeli sva bitnija sportska prava i da ćemo se sigurno potruditi da uzmemo i tu zadnju kockicu. Ona važi za šest zemalja i to nama sada značajno stvara potencijal za dodatne prihode. Da nismo dobili Premijer ligu, efekat kupovine i ranijih liga ne bi bio isti, efekat toga što smo uložili u optiku ne bi bio toliko veliki kao sad kad smo sav sportski sadržaj stavili na jedno mjesto.

Da li ste se kupovinom Premijer lige, odnosno pravom za prenos, isključivo rukovidili ekonomskim inetresima?

Naravno. Ako pogledate racionalno, kupovinom kablovskih operatera ukrupnili smo tržište. A ovom kupovinom ojačali smo naš sportski kanal “Arenu” i sve smo napravili sa ciljem da stvorimo siguran prihod. Zbog toga ne može da se desi ništa u sljedećih sedam, osam godina što bi ugrozilo našu lidersku poziciju u ovom regionu. Premijer liga će nam donijeti i dodatan prihod kroz nove korisnike koji će preći kod nas, bolje aranžmane sa drugim operaterima u regionu i kroz značajno veći prihod od marketinga. Dakle, kupovina tih prava učvršćuje “Telekom” na liderskoj poziciji, ali i Arenu kao sportski kanal u šest zemalja.

Što se tiče broja korisnika to je odmah moglo da se čuje da će svi preći upravo zbog toga, pogotovo muškarci. Nekako je Premijer liga toliko važna kao da je to pitanje života i smrti.

Riječ je o ubedljivo najkvalitetnijoj ligi. Meni je drago to da smo mi sve lige koje smo dobili, dobili na transparentnim, međunarodnim tenderima. U najvećem broju slučajeva u više krugova, kao što je ovo bio drugi krug, tako da ne može da se priča ni o kakvoj vrsti preplaćivanja nego o jasnom biznis planu koji smo mi imali i koji smo sproveli.

Ono što je takođe zabilježeno to su takođe velika produkcijska ulaganja. Šta je Telekom navelo da se uključi u tu vrstu posla i koliko je isplativ?

On je dugoročno izuzetno isplativ ako uradite na pravi način. Razvojem interneta i smart televizora korisnik za 10-15 godina više neće plaćati kablovskom operateru za skup 100 nekih kanala da bi ga gledao, već će plaćati isključivo sadržaj. Tu već vidite nastupom Netfliksa, Dizni plusa i HBO Maksa da je njihova strategija da ponude sadržaj direktno korisnicima. Samim tim, pošto ćemo mi onda izgubiti dio prihoda kao kablovski operater, nama je bitno da MTS bude ta neka ikonica koju će neko kliknuti i platiti zbog, prije svega lokalnog sadržaja. Iz tog razloga samo fokuirani na razvoj filmske i serijske produkcije, dokumentarnog sadržaja, muzičkog, lokalnog, sportskog sadržaja… Sve to što mislimo da će biti atraktivno za ovaj region i što će nama donijeti prihod. Naš ulazak u produkciju je nju promijenio i sada snima više nego ikad i to dosta kvalitetno. Ponosan sam što paralelno sa tim razvijamo prodajnu mrežu preko koje ćemo da prodajemo serije po čitavom svijetu. Iako smo mi relativno nova produkcija, tri i po godine smo u biznisu, uspjeli smo da raširimo prodajnu mrežu na pet kontinenata. Dizni plus je sad uzeo dvije serije – Državnog službenika i Dug moru, a u Australiji prva serija koju smo prodali je Crna svadba.

Check Also

Bogat praznični program u Ulcinju: Nastupiće Sergej Ćetković, Marko Luis, Ledri Vula…

Manifestacija “Sweet December” organizuje se u Ulcinju od 15. decembra do 10. januara. Zvučna muzička …

Leave a Reply

Your email address will not be published.