Crna Gora očekuje da će do 2030. godine izaći na srpsku dionicu autoputa

1 komentar

Realno je očekivati da se crnogorski i srpski auto-putevi spoje do 2030. godine, saopšteno je crnogorskim medijima iz Ministarstva kapitalnih investicija. U ministarstvu su potvrdili i da je budžetom za ovu godinu planiran novac, neophodan za nastavak gradnje druge dionice auto-puta.

Radovi na prioritetnoj deonici ušli su u završnu fazu

“Na dionici Smokovac-Mateševo, auto-puta Bar-Boljare, preostali su radovi na povezivanju elektro-mašinskih instalacija i testiranju cijelokupnog sitema, tj. sistema kontrole i upravljanja kao i naplate putarine, i ovi radovi zahtijevaju najveće vrijeme. Takođe, pored prethodno navedenih radova, ostali su i pojedini radovi koji su van trase autoputa (devijacije lokalnih puteva, regulacija rijeke Tare u zoni petlje Mateševo…) kao i završni radovi na portalima tunela (ozelenjavanje i pejzažno uređenje) i sl., a za koje nije potrebno značajno vrijeme za završetak”, kazali su u Ministarstvu kapitalnih investicija, prenosi Alo.

Na pitanje šta ograničava brzo puštanje u rad prioritetne dionice, u ministarstvu ističu više faktora.

“Nastojanje Ministarstva kapitalnih investicija i Monte-puta d.o.o. kao upravljača projektom, kao i drugih učesnika u realizaciji ovog projekta, jeste da se auto-put pusti u komercijalnu upotrebu u što kraćem roku, ali uz prethodno kompletiranje svih radova i ispunjene uslove za bezbijedno odvijanje saobraćaja, a na ovom projektu nikada se nije licitiralo sa rokom, već je primat dat bezbjednosti i dugotrajnosti radova. Monte-put d.o.o. Pogorica kao upravljač auto-putem, je sproveo postupke javnih nabavki za neophodnu opremu i vozila za održavanje auto-puta. Pored obezbjeđivanja vozila i opreme potrebne za održavanje i upravljanje autoputem, Monte-put d.o.o. je raspisao i određene javne oglase za zapošljavanje nedostajućeg kadra i u toku je postupak izbora kadrova koji ispunjavaju tražene uslove. Nakon toga slijedi obuka kadrova čime će se stvoriti uslovi da prije puštanja auto-puta u komercijalnu upotrebu sve službe budu kadrovski i tehnički opremljene”, objasnili su u ministarstvu,

Dodaju da je do sada završeno oko 99,2 odsto radova na prvoj dionici

“Svakako raduje činjenica da ćemo u što skorije vrijeme biti u prilici da se vozimo prvim kilometrima autoputa u Crnoj Gori, nakon višedecenijskih nastojanja”, istakli su u resoru Mladena Bojanića.

Kada je u pitanju nastavak gradnje auto-puta, konkretno druge dionice, iz ministarstva odgovaraju da se uz podršku Evropske komisije preko mehanizma Investicionog okvira za Zapadni Balkan, finansira priprema idejnih projekata i prateće dokumentacije, za deonicu Mateševo-Andrijevica i dionicu Smokovac-Farmaci, čiji završetak se očekuje u toku 2022. godine.

“U decembru je završeno novo idejno rješenje za dionicu Andrijevica-Boljare, shodno preporukama iz Detaljnog prostornog plana auto-puta Bar-Boljare. Primat se svakako daje dionici Mateševo-Andrijevica kao logičnom građevinskom i funkcionalnom nastavku tekuće investicije”, kažu u ministarstvu.

Posebno ističu da su u Zakonu o budžetu za 2022. godinu planirana sredstva za ovu dionicu

“Naime, predviđena je mogućnost da se Država za potrebe realizacije dionica Mateševo-Andrijevica i Smokovac-Farmaci, može zadužiti do 200 miliona eura kod EBRD i EIB. Činjenica jeste da je izgradnjom prve dionice na potezu od Podgorice do Kolašina, realizacija projekta počela, i da se mora osigurati nastavak izgradnje kako bi se u što skorijem roku došlo do granice sa Srbijom, omogućavajući na taj način koridorski razvoj, i potpunije iskorištavanje razvojnih potencijala Luke Bar i svih gravitirajućih područija. Uskoro se očekuje završetak pripreme nove Studije opravdanosti za čitav autoput, pa ćemo zavisno od rezultata i preporuka ove Studije, analizirati i preduzimati dalje investicione korake”, saopštili su.

Ipak, precizan datum spajanja auto-puteva Crne Gore i Srbije zasad je nemoguće odrediti

“U ovom trenutku je teško dati precizan odgovor, ali je realno očekivati da to bude ostvareno do 2030. godine, što svakako zavisi od mogućnosti obezbjeđivanja izvora finansijskih sredstava i kasnije dinamike izvođenja radova, tokom koje je svakako moguća pojava nepredviđenih okolnosti, koje su uobičajeni pratioci svih kapitalnih infrastrukturnih projekata”, zaključili su u ministarstvu.

Podijeli ovaj članak
1 Komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *