Savjet stranih investitora – Značajno unaprijeđen poslovni ambijent u Crnoj Gori

Indeks lakoće poslovanja u Crnoj Gori u prošloj godini je iznosio sedam i bio je najveći od kada se obavlja mjerenje, pokazalo je najnovije izdanje Bijele knjige, koju izrađuje Savjet stranih investitora (SSICG).

SSICG je objavio 11. izdanje Bijele knjige, njihovog ključnog dokumenta, u kojem strani investitori na osnovu svoje percepcije sagledavaju poslovni ambijent i ukazuju na glavne izazove sa kojima se suočavaju u Crnoj Gori.

Indeks se kreće od jedan do deset, gdje jedan predstavlja najlošiju ocjenu, a deset najbolju. Izračunat je na osnovu upitnika, na koji je odgovorilo 80 odsto članstva Savjeta.

Rezultat za prošlu godinu pokazuje značajan rast u odnosu na godinu ranije, kada je iznosio 6,4.

Izvršni direktor SSICG, Ivan Radulović, kazao je da rast indeksa za prošlu godinu govori da u malim ekonomijama percepcija oporavka može brzo da se detektuje.

„U slučaju Crne Gore, sektori kao što su turizam, telekomunikacije, informaciono-komunikacione tehnologije (ICT) i trgovina su najviše izvijestili o pozitivnim pomacima, a time i značajnije uticali na rast ukupnog indeksa“, rekao je Radulović na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljeno novo izdanje Bijele knjige.

On je naveo da je u prošloj godini zabilježen rast svih pojedinačnih sektorskih indeksa.

„Najveći indeks i ove godine ima sektor telekomunikacija i ICT-a 7,7. Sektori turizma i trgovine bilježe najveći rast, za 0,8 poena, transporta i logistike 0,6 poena, bankarstva i finansija 0,4 poena i sektor proizvodnje i energetike 0,3 odsto“, precizirao je Radulović.

Sa ciljem da se ocijene pojedinačne kategorije koje su važne za poslovanje kompanija, a za čiji razvoj uslove obezbjeđuju institucije u Crnoj Gori, dat je pregled ocjena u pet kategorija.

„Za četiri kategorije – razvoj nekretnina, oporezivanje, korporativno upravljanje i vladavina prava, evidentiarana je niža ocjena u odnosu na prethodnu godinu, dok za jednu oblast imamo isti rezultat – tržište rada i zapošljavanje“, dodao je Radulović.

Kada se pogleda svih pet kategorija, najviša ocjena u prosjeku iznosi 6,1 i opominje da su to upravo oblasti koje su već godinama prepoznate kao prioritetne za unapređenje.

„Nažalost, i ove godine rezultati posebno zabrinjavaju u oblasti vladavine prava, koja bilježi pad od 0,4 poena i iznosi 4,9, što je skoro na nivou od prije 2011. godine, kada je vladavina prava imala ocjenu 4,8“, saopštio je Radulović.

Kada je riječ o pojedinačnim kategorijama za ocjenjivanje, 2016. godine uvedeno je šest dodatnih, među kojima je u četiri evidentiran pad u odnosu na prethodnu godinu.

„Ocjena koja najviše zabrinjava, nakon vladavine prava, je ocjena za sivo tržište, koja bilježi pad od 0,2 poena i iznosi 4,8. To je najniža ocjena do sada za sivo tržište i govori da su aktivnosti koje su trebalo da budu preduzete u ovoj oblasti u prethodnom periodu izostale“, saopštio je Radulović.

Pad od 0,4 zabilježen je kod ljudskog kapitala sa ocjenom 5,7, koja je najniža do sada.

Digitalizacija javnog sektora ima ocjenu 5,1 ili pad od 0,3, propisi o zaštiti ličnih podataka 5,9 ili pad od 0,1, javne nabavke bilježe rast od 0,7, dok regulativa koja se odnosi na javno-privatno partnerstvo ostaje sa nepromijenjenom ocjenom od 5,8.

„Kao zaključak može se reći da ove kategorije imaju kontinuirano niske ocjene koje se kreću do 5,9, sa izuzetnom javnih nabavki, i od 2016. godine ne bilježe značajniji rast“, kazao je Radulović.

SSICG je dao i određene preporuke koje se odnose na to da je neophodna efikasnija implementacija reformi i dalji koraci na unapređenju poreskih procedura, kao i značajnija modernizacija rada katastarskih i notarskih službi, posebno u dijelu poštovanja rokova u postupcima.

„Potrebno je i smanjenje troškova, ali i uvođenje savremenih elektronski sistema, koji bi umnogome skratili postupke registracije. Potrebno je i kreiranje osnova za dalja infrastrukturna ulaganja i implementacija mjera rasta slobode i fleksibilnosti na tržištu rada“, rekao je Radulović.

Predsjednik SSICG-a, Christoph Schoen, saopštio je da je prošla godina bila veoma uspješna u smislu ekonomskog oporavka.

„Iako je turizam bio glavni razlog istorijske recesije od preko 15 odsto tokom 2020. godine, on je bio pokretač oporavka ekonomije od skoro 11 odsto u prošloj godini“, naveo je Schoen.

U tom kontekstu može se reći da je krizno upravljanje Vlade i Centralne banke (CBCG) bilo visoko profesionalno, efikasno i dovoljno posvećeno da podrži oporavak.

„Evidentno je da je crnogorska ekonomija bolje napredovala od zemalja u regionu, ali će ruska invazija na Ukrajinu direktno i indirektno pogoditi našu ekonomiju i društvo. Očekivane stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) su pod velikim znakom pitanja“, upozorio je Schoen.

On je rekao da se ti izazovi mogu prevazići samo ako se radi zajedno na konstruktivan način i ako se konačno dogovori ekonomska strategija na nivou države, koju podržavaju svi relevantni akteri.

„Drugi korak, koji je podjednako važan za zajednicu stranih investitora, jeste jačanje relevantnih institucija da pravilno sprovode propise i nadgledaju pravni okvir, a i da obezbijede predvidivo i pouzdano okruženje sa strane investicija“, dodao je Schoen.

Bliska i stalna komunikacija sa Vladom i javnom upravom ostaje važan zadatak Savjeta.

Govoreći o bankarskom sektoru, Schoen je rekao da su poslovni rezultati u prošloj godini bili bolji nego što se očekivalo.

„Bez obzira što smo imali veliku recesiju, bankarski sektor je odolio krizi i nije se smanjila poslovna aktivnost, zahvaljujući pozitivnim mjerama koje su preduzeli Vlada i CBCG“, smatra Schoen.

Potpredsjednik Vlade, Dritan Abazović, ocijenio je da se zajedno mora raditi na poboljšanju klime, kako bi se pojavili novi investitori u Crnoj Gori.

„Bez ozbiljnih privrednika i investicija nema napretka, ali da bi se ostvarili značajni ekonomski efekti potrebno je prije svega uspostaviti jedan stabilan politički sistem, u kojem će da funkcioniše prije svega pravni sistem“, rekao je Abazović.

On je dodao da svi moraju da osjećaju dozu sigurnosti da bi mogli da investiraju kapital u Crnu Goru.

Abazović je kazao da je 2020. godina bila potpuno izgubljena zbog koronakrize, i da su u Vladi bili skeptični šta će biti sa prošlom godinom.

„U prošloj godini smo izgubili predsezonu i postsezonu, ali je glavna bila najbolja otkada se obavlja metrika vezano za turizam u Crnoj Gori. To je bio vrlo kratak, ali intenzivan period, koji je dao efekte koju su bili spasonosni“, rekao je Abazović.

Sada je, kako je podsjetio, aktuelna rusko-ukrajinska kriza.

„Mi ćemo vjerovatno, kao i sve ostale zemlje, izgubiti zanačajan dio, a možda i cijelo tržište koje se tiče ruskih i ukrajinskih turista, koje za Crnu Goru nije malo. Međutim, moramo da idemo putem otvaranja novih tržišta“, saopštio je Abazović.

On je naveo da vjeruje da će ove godine postojati predsezona i postsezona, da će glavna možda biti nešto slabija u odnosu na prošlu, ali da će Crna Gora opet na kraju u svim efektima biti pozitivno iznenađenje vezano za turističku sezonu.

„Mislim da će ova sezona u Crnoj Gori da bude perfektna i sjajna“, poručio je Abazović.

On, ipak, smatra da se moraju stvoriti uslovi za otvaranje novih avio-linija i pojednostaviti vizni režim.

Član Odbora direktora SSICG, Branko Mitrović, rekao je da se razvoj društva se ne može zamisliti bez razvoja ICT sektora.

„Informacione-komunikacione tehnologije su postale temelj privrednog sektora i motor privrednog rasta. Digitalne tehnologije su pokazale značajnu vrijednost za ekonomski i društveni život tokom krize izazvane koronavirusom“, kazao je Mitrović.

On je naveo da je u ICT sektoru ostvareno mnogo toga, ali da predstoji još puno posla.

„Tokom prošle godine usvojen je određni set programa i strategija koji su od presudnog zanačaja za digitalno okruženje Crne Gori. Digitalno putovanje okuplja sve igrače u jednu živu zajednicu, dok ICT sektor ostaje važan investitor i partrner Vladi pri kreiranju novog ekosistema i odgovarajuće regulatornog okvira“, zaključio je Mitrović.

Check Also

Šta su stagflacija, šrinkflacija i skimpflacija – i da li su gore od inflacije?

Da li ste se spremili i otišli u svoj omiljeni restoran, samo da biste otkrili …

Leave a Reply

Your email address will not be published.