Čemu se okreću štediše: Slijede velike promjene globalnog monetarnog sistema

Štediše sve više odbacuju fiat valute kao oblik štednje te se okreću realnoj imovini koja ne gubi vrijednost zbog inflacije, a to su investiciono zlato i nekretnine.

Rurska rublja je za period od 20 godina izgubila većinu svoje vrijednosti mjerene u ostalim valutama, a vrlo je vjerovatno da ga ni ruski pokušaji prodaje gasa isključivo u toj valuti neće vratiti na stare nivoe.

Glavne razloge pada vrijednosti rublje svakako treba tražiti u geopolitičkoj situaciji i zapadnim sankcijama Rusiji, ali rublja nije jedina fiat valuta koja bilježi velike probleme u zadnje vrijeme.

Turska lira samo je prošle godine izgubila oko 45% svoje vrijednosti, a to je samo dio dužeg trenda pada vrijednosti te valute, piše Poslovni.hr.

Turski građani masivno su se počeli okretati zlatu i kriptovalutama kao sigurnijim oblicima štednje koji imaju sposobnost zadržavanja svoje vrijednosti u inflatornim razdobljima, zbog čega su turske vlasti neuspješno pokušale ograničiti ili otežati posjedovanje takvih oblika imovine, budući da smanjuju povjerenje u tursku liru.

Euro, jedna od najbitnijih valuta na svijetu, od početka prošle godine do danas izgubio je oko 10% svoje vrijednosti u dolaru te se približava paritetu s američkom valutom. Eurozona istovremeno bilježi najveće stope inflacije od početka svog postojanja, a tek treba vidjeti kakve će dugoročne posljedice rat u Ukrajini i energetska kriza imati na evropsku valutu.

Iako dolar jača u odnosu na euro, situacija u Americi nije ništa manje neizvjesna, upravo zbog rekordnih stopa inflacije koje su najviše u posljednjih četrdeset godina.

Američki Fed zbog toga je zaoštrio monetarnu politiku te kreće s dizanjem kamatnih stopa, ali sve je izglednije da je taj potez “too little, too late”, odnosno neće imati značajan uticaj na rastuće cijene u ekonomiji.

Čak i da se rast cijena zaustavi, kriza lanaca snabdijevanja riješi i energetska kriza zaustavi, cijene proizvoda i usluga ostaće na visokim nivoima zbog povećane količine novca upumpane u privredu. Dolar će možda zbog dizanja kamatnih stopa u kratkom roku jačati, ali u dugom roku je njegova karakteristika kao rezervne valute svijeta vrlo upitna.

Rast novčane mase

,Kada se pogleda ponuda novca u SAD-u jasno je kako nešto nije u redu. Taj monetarni agregat, koji se još naziva i novčana masa, prije samo dvije godine iznosio je oko četiri biliona (hiljada milijardi) dolara, dok je u 2022. godini prešao vrtoglavi iznos od čak 20 bilijuna dolara. To je rast od 400% u samo dvije godine.

U prevodu, može se reći da je oko 80% sve dolarske novčane mase stvoreno u protekle dvije godine, od početka pandemije. Takav nagli porast ne može proći bez inflacije.

Centralne banke itekako su svjesne izazova koji se nalaze pred njima zbog izrazito ekspanzivne monetarne politike koje su provodile posljednjih godina, a mnoge od njih pripremaju se i za korjenite promjene monetarnog sistema.

Sve više centralnih banaka radi na istraživanju i razvoju digitalnih valuta koje se nazivaju i CBDC (engl. central bank digital currency), a to rade čak i ECB i Fed koji su u prošlosti bili vrlo skeptični prema toj novoj tehnologiji.

Naime, radi se o vrsti digitalne valute koja bi bila vezana za “klasičnu” valutu, ali bi koristila blockchain tehnologiju koja bi monetarnim vlastima omogućavala puno lakšu kontrolu nad ponudom novca te nad transferima među bankama i pojedincima.

O digitalnim valutama već se puno pisalo te možemo očekivati veliku raspravu oko njihovog uvođenja u zapadnim zemljama u budućnosti. Mnogi advokati za privatnost i slobodu upozoravaju na preveliku moć koju bi uvođenje takvih valuta dalo centralnim  monetarnim vlastima koje bi mogle stvarati novac ni iz čega u još većim količinama nego do sada, ali bi ga mogli jednako lako i uništavati te prebacivati s računa na račun, po potrebi.

Kritičari upozoravaju kako je takvu moć vrlo jednostavno zloupotrebljavati te da je bolje izbjegavati takav sistem.

Preferiraju kratkoročnu stabilnost

U svakom slučaju, činjenica je da možemo očekivati velike promjene globalnog monetarnog sistema u ovoj deceniji. Sistem na koji smo navikli, u kojem su valute relativno stabilne, dolar pruža oslonac za cijeli svijet, a štednja u novcu je dobra finansijska odluka – više ne postoji.

Odluke centralnih bankara koji često preferiraju kratkoročnu stabilnost nauštrb dugoročne održivosti dovele su nas do situacije u kojoj štediše sve više odbacuju fiat valute kao oblik štednje te se okreću realnoj imovini koja ne gubi vrijednost zbog inflacije – investicionom  zlatu i nekretninama. Nastavak tog trenda možemo očekivati i u budućnosti.

Check Also

Deficit budžeta niži 129 miliona od plana

Prihodi budžeta u periodu januar – oktobar 2022. godine iznosili su 1.627,6 mil. € ili …

Leave a Reply

Your email address will not be published.