Plan interventnih nabavki: Za osnovne namirnice i goriva mjesečno 32 miliona

Za mjesečne potrebe osnovnih životnih namirnica žitarice, brašno, ulje, so, šećer, kao i za motorna goriva i osnovna sredstava higijene za domaće stanovništvo potrebno je 32,6 miliona eura, a na godišnjem nivou 391,7 miliona eura, navedeno je u planu interventnih nabavki kojeg je prošle sedmice usvojila Vlada, i to po cijenama koje su tada važile a u međuvremenu su mnoge povećane.

Plan je pripremilo Ministarstvo ekonomskog razvoja na osnovu Zakona o interventnim nabavkama, a predstavlja pravnu osnovu za snabdijevanja građana osnovnim potrebama u slučaju ozbiljnih poremećaja na tržištu. Obrazloženje za usvajanje plana je nastupanje vanrednih okolnosti usljed rata u Ukrajini, problema na tržištu i blokada u snabdijevanju. Zakon predviđa da se ovaj plan nabavki radi samo za potrebe domaćeg stanovništva, tako da potrebe turista nisu uračunate.

Planom je navedena lista trgovačkih lanaca po opštinama koji bi bili snabdjevači. Roba koja bude nabavljena iz ovog plana bi bila posebno istaknuta, a cijene bi pokrile minimalne troškove nabavki i trgovačkih marži.

Prema podacima iz plana, godišnje potrebe za pšenicom, od koje bi se u Crnoj Gori pravilo brašno za ljudsku upotrebu, iznose 97,5 hiljada tona a za cijenu je naveden iznos od 255 eura po toni, što ukupno vrijedi 24,8 miliona eura. Međutim, prema posljednjim podacima sa najbližeg i sada najjeftinijeg tržišta Produktne berze u Novom Sadu, tona pšenice košta 300 eura, uz najavu rasta kada se ukine zabrana izvoza jer se tada očekuje i povećanje tražnje.

Planom se predviđa aktiviranje Nikšićkog mlina za meljenje pšenice, koji sada ne radi, i angažovanje Mlina Šajo, koji je sada i jedini aktivni mlin u Crnoj Gori. Ova dva prerađivačka kapaciteta, kako je navedeno, mogli bi da proizvedu 80 odsto potreba sa brašnom uz uvoz pšenice.

Kao alternativa u planu je navedena nabavka pšeničnog brašna po cijeni od 325 eura po toni, međutim cijene po kojima veliki pekari sada uvoze brašno iznose oko 500 eura po toni.

Godišnje potrebe za kukuruzom za ljudsku upotrebu iznose 5,9 hiljada tona, što bi godišnje iznosilo 1,35 miliona eura po cijeni od 229 eura po toni. Na Produktnoj berzi trenutna cijena je 262 eura po toni, sa mogućnošću rasta nakon ukidanja odluke o zabrani izvoza.

U Crnoj Gori se prema podacima iz plana, proizvede svega 2.239 tone pšenice, što čini svega 2,3 odsto potreba za pšenicom i brašnom, dok se sve ostalo mora uvesti. Proizvodnja domaćeg kukuruza iznosi ukupno 2.547 tona što zadovoljava oko šest odsto ukupnih potreba za stanovništvo i stočnu ishranu.

Procijenjene godišnje potrebe za šećerom iznose 8.698 tona, za šta je potrebno oko 3,62 miliona eura ili 41,7 centi po kilogramu. Sada u crnogorskim marketima najjeftinije kilogram šećera iznosi 75 centi.

Potrebe za jestivim uljem procijenjene su na 5.592 hiljada litara (kilolitara), što je procijenjeno na 6,5 miliona eura. Nabavna cijena ulja, prema ovom planu bi bila 1,16 eura po litru, međutim, u prodavnicama ga sada nema ispod 1,85 eura.

Za ishranu stanovništva potrebne su 932 tone kuhinjske soli godišnje, i još dvije hiljade tona za sušare i mesne industrije, što je takođe ušlo u plan nabavki. Ove potrebe procijenjene su na 234.000 eura, odnosno za osam centi po kilogramu. Najjeftiniji kilogram soli u crnogorskim prodavnicama sada iznosi oko 50 centi.

U planu je navedeno da će se cijela količina nabaviti iz uvoza. Ulcinjska solana je nekada proizvodila 10 do 15 hiljada tona godišnje, odnosno tri do pet puta više od ukupnih domaćih potreba, pa je čak oko 70 odsto proizvodnje išlo u izvoz.

Potrebe za praškastim i tečnim deterdžentima iznose 5.592 tona, što bi vrijedilo 6,35 miliona eura. Navedeno je da bi se cijela količina nabavljala iz uvoza jer postoji samo jedan mali domaći proizvođač “Hemko” iz Podgorice.

Crnoj Gori je godišnje potrebno 333.000 tona naftnih derivata, odnosno dvije vrste benzina, euro dizela i lož ulja. Prema cijenama sa berzi naftnih derivata (Platts kotacije), ta količina je vrijedila 311 miliona eura.

U planu interventnih nabavki ušla je godišnja količina neophodnih lijekova i medicinskih sredstava, procijenjana na 27,3 miliona eura.

Vijesti

Check Also

Kako da znate kada je vaša ambicija dobra, a kada loša?

Ambicija može da se definiše kao težnja za nekom vrstom postignuća ili razlikovanja. Uključuje, prvo, …

Leave a Reply

Your email address will not be published.