Zlato, franak i nekretnine nikada naglo ne gube vrijednost

Prije dvije godine zadesila nas je pandemija koronavirusa koja je pokrenula prvenstveno krizu u lancima snabdijevanja, da bi se nakon stišavanja epidemiološke situacije ove godine izbio sukob između Ukrajine i Rusije koji je već uneo pometnju u sektorima poljoprivrede i energetike, i koji za sobom prete da povuku ostatak svetske privrede.

Sa rastom ekonomskih neizvjesnosti u razgovorima među ljudima se sve više pokreće pitanje da li i kako štedjeti ili sačuvati ušteđen novac/prikupljeni kapital, u novonastalom kontekstu. Iako je doslovno ne moguće tvrditi da je bilo koji vid štednje, u apsolutnom smislu bezbjedan od svakog rizika, ako se osvrnemo na istorijske podatke i iskustvo ipak postoje načini da se novac „spasi“.

Iskusni i učeni investitori ih nazivaju „sigurnim utočištima“ i ovi globalni proizvodi su dokazali svoju stabilnost i sposobnost čuvanja vrijednosti u nekoliko instanci, tj. kroz nekoliko ekonomskih kriza, te su mnogi koji su se odlučivali da tu ulože, kraj krize dočekali nešto bogatiji nego prije nje.

Kako za „Blic Biznis“ kaže redovni profesor Beogradske bankarske akademije prof. dr. Zoran Grubišić da su do sada, po pravilu, sigurna utočišta za svoj novac i kapital investitori, i mali i veliki, pronalazili u zlatu, nekretninama i stabilnim valutama jakih ekonomija.

– Tako je i sada slučaj, najviše se u te svrhe investira u zlato, nekretnine i stabilne valute kao što je švajcarski franak, ističe Grubišić.

Zlato

Zlato nam ne pada prvo na pamet tek tako. Ono sada već tradicionalno, predstavlja sigurno utočište kapitala velikih investitora, a vremenom su se u ulaganje u zlato upustili i mali ulagači.

U ovu robu se ulaže na više načina: od investicionog zlata u obliku poluga različite veličine i težine, zlatnih dukata pa do investiranja na svjetskim berzama, i ako pogledamo istorijske podatke vidimo i zašto.

Uzmimo za primjer finansijsku krizu 2007.-2008. godine i kako se zlato tada ponašalo. Kao i svaki put do tada, vrijednost zlata je inicijalno pala nakon što su Leman Bradrs saopštili bankrot, da bi se rast vrednosti zlata nastavio i nakon kraja recesije 2009. godine, i zaustavio tek 2011. godine (kada je dostiglo cijenu od oko 59 dolara po gramu), a pad vrijednosti sa tih nivoa je zabeležen prvi put tek početkom 2013. godine.

Istorijski maksimum u pogledu cijena zlato je dostiglo u avgustu 2020. godine kada je unca vrijedjela tik ispod 2.075 dolara, dok sada jedna unca vrijedi nepunih 1.947 dolara. Ako pogledamo samo kretanje cena u posljednjih mjesec dana, od kada je i intenziviran novi talas geopolitičkih previranja (podaci preuzeti sa sajta goldprice.org).
Ono što ipak mali broj ljudi radi, a kako kažu stručnjaci ima isti ili čak i bolji efekat od direktne kupovine zlata, je ulaganje u isto na berzi.

– Ono što se često preporučuje u datom kontekstu je i investiranje u zlato na berzi, kao i u hartije izvedene iz samog zlata. Takođe mnogi investitori koji su ulagali direktno u akcije nekih kompanija, sada to rade u indekse izvedene iz akcija velikih svjetskih kompanija, kaže za „Blic Biznis“ broker Branislav Jorgić.

Nekretnine

Kako stručnjaci sve vrijeme objašnjavaju, cijene na tržištu nekretnina će nastaviti da rastu i tokom ove godine, da je pad cijena malo izvjestan te da će se pre cene stabilizovati na nekom nivou gdje više potražnja neće biti u ovoj mjeri povećana.

– Svi statistički parametri pokazuju da će se nastaviti sa blagim rastom cijena. U svakom slučaju povećanje cijena zavisi od ponude i tražnje, od lokacije nekretnine, kao i od količine novca na tržištu. Placevi su jako skupi, nabavka materijala isto, ceijna radne snage takođe raste. Ljudi su masovno plasirali novac u nekretnine kao u sigurnu štednju, rekao je za „Blic Biznis“, procjenitelj i stručnjak za tržište nekretnina, Milić Đoković.

Ipak, ulaganje u nekretnine ima jednu manu.

– Nekretnine su i dalje preskupe za ulaganje na malo, te veliki broj malih investitora ne može na njih da se osloni kako bi sačuvali svoja sredstva, ističe Jorgić.

Valute

Iako smo mi o ovom ekonomskom zahvatu sa ciljem čuvanja vrijednosti poučeni iskustvom posljednje decenije dvadesetog vijeka, razmena sopstvene za druge, stabilnije, valute je praksa širom svijeta. Koliko god da su dolari i euri popularni među nama i našim sunarodnicima, stručnjaci u fokus stavljaju jednu drugu valutu.

– Ljudi često u svrhu čuvanja vrijednosti ulažu u valute, u najvećem broju slučajeva one najstabilije kao što je na primjer, švajcarski franak, kaže Grubišić.

Energenti

Kako kaže Grubišić vremenom su određeni „globalni proizvodi“ u koje se ranije ulagalo sa ciljem da se novac sačuva i po mogućstvu „oplodi“, sada to više nisu.

– Energenti su nekada shvaćeni kao tzv. sigurno utočitšte, ali ako pogledamo u posljednje dvije godine kretanje cene nafte, ona je išla i u minus 37 dolara po barelu prije dvije godine, dakle bukvalno su davali novac samo da je uzmete, a preskakala je i preko 150 dolara po barelu. Nedavno je opet probila 130 dolara po barelu. To je ok za kratke pozicije, za kratkoročno spekulisanje, ali to više nema veze sa sigurnim dugoročnim investicijama, zaključuje Grubišić

Kripto?

Učesnici na tržištu nekretnina kažu da sigurna investicija kao takva ne postoji.

– S’tim na umu, kriptovalute i dalje predstavljaju dobar izbor za investiranje. Novac koji nije uložen trpi veliki rizik od negativnih kamatnih stopa koje propisuju centralne banke, ili inflacije (koju pokreću eksterni šokovi na strani ponude) koja je zahvatila svjetsko tržište, dokle god su druge investicione opcije poput nekretnina nedostižne za sitne investitore, kaže za „Blic Biznis“ analitičar tržišta digitalnih dobara, Igor Mirković.

On ističe da treba obratiti pažnju na jednu stvar.

– Tehnologija iza kriptovaluta je trenutno u velikom razvoju, a same kriptovalute iz dana u dan imaju sve veću i institucionalnu prihvaćenost i prihvaćenost od strane malih investitora, dodaje on.

On zaključuje da jedan nezavisni, decentralizovani „čuvar vrijednosti“, kakav je bitkoin, treba da bude dio svakog investitorskog portfolia, te da shodno brizi o riziku svako može da odluči koliko će diverzifikovati kapital ka ovoj opciji.

Izvor: Blic Biznis/Bankar

Check Also

MF zadovoljno procjenama EBRD, ali očekuju rast od 4,7 odsto

Imajući u vidu dosadašnje rezultate, očekivane povoljne trendove u trećem kvartalu i ostatku godine, a …

Leave a Reply

Your email address will not be published.