Da li će ona i drugi put spasiti Rusiju?

Dodajte komentar

Guvernerka ruske centralne banke Elvira Nabiulina, koja je spasila rusku privredu od težih posljedica nakon aneksije Krima 2014., dobiće još jednu priliku da pokazaže što zna i umije, ali u mnogo težem zadatku – zaštiti od sankcija koje prijete ekonomskim kolapsom.

Kako prenosi Reuters, donji dom ruskog parlamenta Dume dobio je predlog Kremlja da guvernerka Elvira Nabiulina dobije još jedan mandat na čelu Banke Rusije. Inače, centralna banka jedna je od institucija kojoj ruski građani najviše vjeruju.

Od savjetnice Putina do guvernerke

Ova tehnokratkinja, poznata što poruke često odašilje i putem odjeće i broševa, nekadašnja je ekonomska savjetnica predsjednika Vladimira Putina. On ju je na iznenađenje mnogih 2013. postavio na čelo Banke Rusije, kao prvu ženu za kormilom te institucije. Mandat joj ističe u junu, a procedura zahtijeva da Kremlj odredi do 24. marta hoće li nastaviti s tim poslom.

Tokom mandata Nabiulina se pokazala dosljednom u sprovođenju vjerodostojne monetarne politike, uprkos pritiscima. Tako nije odustala od kontrole inflacije, uprkos pozivima moćnih industrijalaca i ministarstva provrede da snizi kamatne stope kako bi se ojačao ekonomski rast.

Pohvale inostranih kolega

“Za podršku ekonomskom rastu treba nam niža inflaciju. To je naš glavni cilj”, izjavila je početkom mandata Nabiulina. Kada su 2014. pale cijene nafte – glavnog ruskog izvoznog proizvoda – ekonomija se našla na pragu krize. Istovremeno, ruska je vojska Ukrajini otela Krim.

To je izazvalo odlliv stranog kapitala, ali Nabiulina je odlučila da dopusti pad vrijednosti rublje, uprkos gubicima koje su pretrpjele ruske štediše te rastu uvoznih cijena. Time je dobila mogućnost očuvanja deviznih i zlatnih rezervi koje su nabujale na 640 milijardi dolara.

Takođe, povisila je kamatnu stopu za 650 baznih bodova. Time su spriječene šire ekonomske posljedice zbog čega je Nabiulina dobila pohvale svojih inostranih kolega. Međutim, pitanje je može li njen dosadašnji pristup donijeti rezultat u uslovima ekonomski izolovane države, smatraju strani ekonomisti, prenosi Poslovni.hr.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *