Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao da je crnogorski penzioneri u maju mogu očekivati povećanje penzija od oko 10 odsto.
Spajić je u emisiji “Okvir” na TVCG naveo da će to biti jedno od najvećih povećanja penzija.
“Upravo zbog programa “Evropa sad” i program nije samo za zaposlene već vidite da će biti i za penzionere. Zbog četvoromjesečnog usklađivanja već od maja ćemo imati to povećanje od oko 10 odsto. Imamo povećanje bruto zarada od oko 12 – 13 odsto i imamo inflaciju koja će sigurno biti oko 7- 8 odsto, tako da će u prosjeku to povećanje biti oko 10%”, naveo je Spajić.
On je saopštio da se nakon toga svaka četiri mjeseca može očekivati usklađivanje penzija.
“U avgustu pretpostavljam da će biti još nekih sedam, osam do 10 odsto porast penzija. Tako da penzioneri ne treba da brinu ova vlada misli i na njih”, poručio je Spajić.
35 miliona više naplaćenog PDV-a
Spajić kaže da je Fond pio imao veće prihode u martu ove nego 2021. godine. Pored toga broj evidentiranih zaposlenih u januaru je, kako kaže, za 1.000 veći.
“Program Evropa sad je apsolutno uspio. Imali smo deficit u januaru koji je 62 odsto manji. Za prva dva mjeseca imamo 20 odsto veće prihode nego 2021. godine, za nekih osam do devet odsto više nego što smo planirali”, naveo je Spajić.
Za prva dva mjeseca godine i 17 dana marta imamo 35 miliona više naplaćenog PDV-a nego 2021. godine.
“A rekli smo da ćemo za čitavu godinu imati 40 miliona eura više”, naveo je Spajić i dodao kako se nada ćemo i prevazići planirane prihode.
Smatra i da neće biti potrebe za rebalansom, kao ni za zaduživanjem osim onih 70 miliona predviđenih zakonom o budžetu.
CG može biti “veb tri” nacija
Za početak aprila Spajić je najavio posjetu najeminentnijih ekperata u oblasti tehnologije virtuelnih valuta koji Vladi, kako kaže, već pomažu u izradi zakonskih rješenja.
“Zakonskih rješenja po kojima ćemo dobiti epitet “veb tri” nacije i mislim da će to biti jedna fantastična stvar koja će da otvori mogućnost da Crna Gora za dvije tri godine crpi BDP nekih 20 – 30 odsto, od virtuelne imovine”, naveo je ministar Spajić.
Samo 60 miliona eura je, kaže, bilo u trezoru kada su preuzeli Vladu i to je bilo prije četvrtog kvartala.
“Mi ostavljamo jedan trezor koji nakon jednog takvog kvartala, ima 350 miliona čiste likvidnosti u kešu”, naveo je Spajić.
Zlato odbrana od inflacije
Podsjetio je i da će zlato biti vraćeno u Crnu Goru, u naš trezor. On kaže i da je zlato najbolja odbrana od inflacije, a da ćemo ove godine imati rekordnu inflaciju.
“Možda ona bude i dvocifrena, ali mi smo kao država uradili maksimum da se pripremimo za takvu inflaciju, ako bude toliko jaka inflacija sigurno će se vrijednost tog zlata povećati. Sada to zlato vrijedi oko 70 miliona dolara, ali do kraja godine, ako inflacija nastavi da divlja to zlato može da vrijedi i 100 miliona dolara i to je jedan način odbrane od inflacije i predstavlja sigurnost za jednu državu”, poručio je Spajić.
Spajić smatra i da program “Evropa sad” neće ugroziti finansiranje Fonda zdravstva.
“Fond za zdravstvo je samo jedna od 94 potrošačke jedinice koje kad god da daju neku, po programskom budžetu uplatu, mi ćemo tu naplatu da uradimo”, kazao je Spajić.
Od usvajanja mjera do sprovođenje trebaće i 40 dana
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet podržao jednoglasno Predlog izmjena i dopuna zakona o akcizama, kojim bi se njihov iznos na gorivo smanjio do 40 odsto.
Spajić kaže da ne bi ulazio na teren politike i to što nema zakazivanja sjednice Skupštine. Ministar navodi da su Skupštini predali jedno kavitetno zakonsko rješenje, koje će, kako dodaje, svakoj vladi dati mogućnost da u krizmin situacijama ima pravo da smanji akcize do 40 odsto.
On navodi da i ako se sada usvoje ta rješenja na Skupštini, trebaće mjesec do 40 dana, da se sve to sprovede.
“Moramo da razmišljamo i u pravcu nekih drugih mjera”, naveo je Spajić i podsjetio na mjere koje je najavio ministar Jakov Milatović, a koje se odnose na targetirane subvencije.
Imao sam razne zamjerke na rad Milene Petričević
Govoreći o odnosu sa v.d. diretoricom Uprave prihoda i carina Milenom Petričević, Spajić navodi da se nikada ne bavi ličnim rješenjima.
“Bilo je nekoliko odluka kojim smo se mi kao Ministarstvo finansija protivili, mislili smo da te odluke nijesu pravilno donešene pozvali smo na odgovornosti. Ali dan poslije takvog razgovora mi imamo 10-ak dopisa iz Uprave prihoda i carina o nekim stvarima na koje smo mi mjesecima upozoravali…tako da vidimo ubrzanje rada”, kazao je Spajić.
Kaže da je ubrzanje rada bilo nakon 9. marta i njegovog sastanka sa Petričević.
“I meni je drago zbog toga i ja ne bih dalje ulazio u tu raspravu”, naveo je Spajić i dodao da raspisivanje konkursa za direktora Uprave poreza i carina nema veze sa tim.
Navodi i da je ostavka Petričević bila jedna od opcija tokom njihovog razgovora. Na pitanje da li je povod bila i koncesija Džek potu, Spajić navodi:
“Između ostalog to je bila jedna od odluka. Ministarstvo finansija je dalo eksplicitno mišljenje, zakon je izričit…Ne razumijemo zašto nije naplaćeno dva miliona eura dodatnog prihoda za državu”, naveo je Spajić.
Kaže i kako ne zna da li je Petričević nekome stala na žulj.
“Ja se žuljevima ne bavim ili takvim špekulacijama. Ja sam rekao da imamo razne zamjerke na njen rad. Mi smo nadzorni organ jedne uprave”, naveo je Spajić i dodaje da je samo pozvao na odgovornost.
Govoreći o krađi cigareta u Luci Bar, Spajić je naveo da je tu bilo propusta na više nivoa.
“Ne mislim da je tu Uprava prihoda i carina prvenstveno optužena, sigurno da je tu i Luka Bar i policija, sigurno je tu bilo puno propusta, ali mislim da svi treba da se zapitamo šta se tu događa”, naveo je Spajić i dodao da je Petričević imala i dobrih poteza kao što su zapljena droge i cigareta.
Nadam se odluci o sankcijama do 27. marta
Spajić kaže kako se nada da će Vlada do 27. marta usvojiti odluku o uvođenju sankcija Rusiji. Misli i da će se u komunikaciji među članovima Vlade doći do onoga što je najbolje rješenje koje nas trasira ka EU putu. Nema, poručuje Spajić, bojazni da će planirani budžet biti realizovan uprkos krizi i činjenici da ćemo imati manje turista iz Rusije i Ukrajine.
Ratom su, kako kaže najviše pogođeni građani Ukrajine, a sigurno će kako dodaje Spajić, posljedice osjetiti i građani Crne Gore kao i čitava Evropa kroz povećanje cijena.
“Tokovi trgovine nafte, gasa, pšenice, kukuruza su ili prekinuti ili imaju poteškoće. Tako da će cijene nastaviti da rastu”, kaže Spajić, u emisiji “Okvir”.
On navodi da Crna Gora, kao mala ekonomija, potpuno uvozno orijentisani, bez monetarne politike, a jedino što možemo da uradimo jeste da programom Evropa sad amortizujemo rast cijena, ali i paketom pomoći, koji su već usvojeni i onima koji će biti.
Govoreći o uvođenju sankcija Rusiji, ministar navodi da je Crna Gora u obavezi da slijedi evropsku spoljnu i bezbjednosnu politiku i kako dodaje, oko tog pitanja, nema dilema.
“Kao ljudi koji su prošli 90-e i period sankcija mi sigurno imamo veći senzibilitet za obične građane koji će biti pod takvim sankcijama i mi kao Vlada ćemo dati maksimum da takve sankcije ne pogađaju obične građane Rusije i da ne postoji diskriminacija, niti bilo kakva rusofobija u Crnoj Gori prema građanima Rusije”, naveo je Spajić.
Što se tiče dešavanja posljednjoj sjednici Vlade, kaže da je tu bilo manjih nesporazuma te da je sve “prepumpano u medijima”.
“To su nesporazumi koji se dešavaju. I ja mislim da će se to ubrzo riješiti”, naveo je Spajić.
Kazao je i da nema informaciju da li će se dogoditi elektronska sjednica Vlade na kojoj bi se glasalo o uvođenju sakcija Rusiji.
“Mislim da će se u nekoj komunikaciji doći do onoga što je najbolje rješenje koje nas trasira na EU putu”, poručio je Spajić.
Kaže da je najvažnije da se, nakon jučerašnje sjednice Vlade, sve riješilo pomirenjem.
“Bilo je interesantno biti dio te diskusije, mislim da smo svi izašli relaksirani i da nema ličnih problema. Mi kao država smo potpuno orjentisani putu ka EU i tu nema dilema”, ističe Spajić i dodaje da su potpuno orjentisani ka EU putu.
Na pitanje da li će Vlada do izbora u Beranam i Ulcinju, koji su zakazani za 27. mart, usvojiti odluku o sankcijama Rusiji, Spajić odgovara:
“Ja se nadam da hoće”, poručio je Spajić. Nema, kaže, bojazni da će planirani budžet biti realizovan uprkos krizi i činjenici da ćemo imati manje turista iz Rusije i Ukrajine.
