Rast kamatnih stopa na međunarodnom tržištu mogao bi se posredno preslikati i na naše, saopštio je direktor sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci, Gojko Maksimović, komentarišući odluku američke centralne banke (Fed) da podigne referentnu kamatu.
“Zbog toga je od velike važnosti stvaranje održivosti budžeta i izbjegavanje zaduživanja u ovoj godini. Svako zaduživanje u nestabilnim finansijskim vremenima, kakvo je trenutno, može biti jako skup i neizvjestan projekat. Zato nam ostaje da se nadamo da su projekcije budžeta bile ispravne i da nam predstoji uspješna turistička sezona”, rekao je Maksimović Pobjedi.
Fed je u srijedu podigao referentnu kamatnu stopu 0,25 procentnih poena, pa se ona sada kreće između 0,25 i 0,5 odsto procenata. Zvaničnici banke saopštili su, poslije dvodnevnog sastanka, da će do kraja godine kamata biti podizana još šest puta, te da će nakon toga iznositi 1,9 odsto.
Odluka Fed-a donijeta je u cilju suočavanja sa najvećom inflacijom u posljednjih 40 godina u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), koja je u februaru iznosila 7,9 odsto. Fed je u martu 2020. takoreći spustio na nulu kamatnu stopu da podrži privredu koja se tada suočavala sa širenjem pandemije.
Maksimović je objasnio da je povećanje kamata jedna od osnovnih mjera monetarne politike u cilju obaranja inflacije, te da je tržište i ranije očekivalo odluku o povećanju referentne stope za 25 bazičnih poena.
“Donijeta odluka o povećanju referentne kamatne stope je prva ove godine, a očekuje se da će ih biti još šest, te da će Fed do kraja godine podići referentnu kamatnu stopu na 1,9 odsto. Na ovom nivou se nalazila u septembru 2019. godine”, naveo je Maksimović.
On je dodao da Evropska centralna banka (ECB) ne prati u potpunosti odluke Fed-a, već samostalno odlučuje o visini kamatnih stopa, kako na depozite tako i na refinansiranje.
“Kamatna stopa na depozite se nalazi na nivou od – 0,5 odsto, dok je na kredite 0,25 odsto. ECB već duže vrijeme vodi politiku niskih kamatnih stopa, a sve u cilju pospješivanja ekonomskog rasta u zemljama EU. Stanovište ECB je da će niske kamate, kao i negativne stope na depozite, uticati na povećanje kreditne aktivnosti, a time i na povećanje ekonomskog rasta u zemljama EU”, rekao je Maksimović.
Drugi instrument koji je ECB koristila su bile operacije na tržištu gdje su aktivno kupovali državne i korporativne obveznice, čime su značajno obarali kamatne stope na obveznice i omogućavali državama i kompanijama da se lakše i povoljnije zadužuju na tržištu.
“Kao rezultat navedenog imali smo situaciju iz prethodnog perioda da su se države i intitucije zaduživale po istorijski najpovoljnijim uslovima, negdje čak i po negativnim kamatnim stopama, odnosno prilikom zaduživanja dobijali su više novca nego što treba da vrate kupcima obveznica. ECB je ovog mjeseca donijela odluku da postepeno ukida program kupovine obveznica, što će se reflektovati na povećanje prinosa na obveznice na tržištu, jer će ,,nestati“ jedan od glavnih kupaca”, upozorio je Maksimović.
(Pobjeda)
