Tvrđava Rusija: Putinova strategija zbog koje je napao Ukrajinu

Do posljednjeg trenutka Zapad, a posebno EU vjerovali su da će diplomatija prevladati nad agresijom u rusko-ukrajinskom sukobu. Ali ova nada je iznenada prekinuta. S objavom rata i napadom na Ukrajinu, dogodio se dramatični zaokret.

Trenutno se odvija geopolitička prekretnica koja je posebno teška za Evropu. Nakon decenije u kojima je Evropa uspješno praktikovala mirovni projekt bez vojnog razmještaja, načelo nenasilja i suvereniteta teritorija već je nekoliko puta narušeno. Pomjeranje granica i vršenje političkog uticaja u Evropi vojnom silom — uz prihvaćanje znatnih rizika sankcija plus odbacivanje dugogodišnjih ekonomskih partnera — čini se legitimnim instrumentom moći za Rusiju.

No, Rusija već godinama prebacuje fokus s ekonomskih pitanja na odbrambenu orijentaciju u smislu strategije tzv. „Tvrđava Rusija“ (visok nivo rezervi, povlačenje s međunarodnog finansijskog tržišta). Takođe treba napomenuti da je u dijelovima političkog spektra u Rusiji sigurno uvijek postojao određeni nacionalizam. Međutim, posljednjih godina, a posebno od govora predsjednika Rusije u ponedjeljak, 21. februara, sve je više znakova kako politički vrh aktivno igra upravo na te trendove. Ovdje se jasno uočava rekalibracija u smislu da se domaći politički i/ili populistički elementi (koji nije ograničen na Rusiju) aktivno unose u spoljnu i sigurnosnu politiku. Je li to politički racionalno i odgovorno teško je procijeniti u ekonomskom smislu. Naravno, prethodni američki predsjednik, na primjer, takođe je pokazivao populističke crte i ponekad je prezirao ekonomske partnere u ekonomskoj sferi — ali najnovije ruske akcije nadilaze sve što je prije viđeno. Već posljednjih godina vidljiv je sve veći uicaj geopolitike na ekonomska i trgovinska pitanja.

Međutim, to nikada nije bilo na račun ekonomskih rizika (na prmjer kod SAD-a ili Kine), kao što se sada događa u Rusiji. U svakom slučaju, nedavna eskalacija komplikuje bilo kakve ekonomsko-racionalne kalkulacije u odnosima s Rusijom i ovdje bi, po našem mišljenju, posljednji razvoj događaja, kao i namjerno prihvaćanje scenarija ekstremnog rizika od strane Rusije, trebali izazvati prepoznatljive i nužne promjene u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

U svjetlu istorijskih trendova, ovakva invazija na Ukrajinu vjerovatno je početak niza daljih faza eskalacije. Putinovo tumačenje evropske istorije (iz ugla Rusije) jasno je otkriveno u članku iz jula 2021. godine. Ukrajini se uskraćuje državnost, a tu su i ruski interesi u baltičkim državama i istočnoj Poljskoj. Stoga je opravdan strah kako će se ovaj evropski sukob produžiti.

Evropska i američka diplomatija ovdje mogu samo neproporcionalno podići cijenu oštrim ekonomskim odvajanjem od Rusije. Dugoročno gledano, jedino što se može učiniti je postići minimalnu ravnotežu interesa sa sadašnjim ruskim vodstvom. Povratak na status quo ante bellum s Rusijom, posebno u ekonomskim pitanjima, čini nam se utopijskim – bez konkretnih temeljnih promjena. Istodobno, za Evropu je važno ograničiti sva daljnja prelijevanja, čak i ako su ona u početku minorna. Na primjer, na zapadnom Balkanu ili u Moldaviji, te djelovati brzo i odlučno ako bude potrebno.

Ekonomski uticaj na Evropu

Međutim, takođe je jasno da sankcije neće uticati samo na Rusiju, već će imati i reperkusije na evropski ekonomski razvoj. Bilateralni trgovinski odnosi između država EU i Rusije već su neko vrijeme u padu, a čak su i ubrzani nakon invazije na Krim. Ahilova peta za Evropu, međutim, ostaje njena zavisnost o uvozu energije, posebno prirodnog gasa. Zamjena je teško moguća u kratkom roku. Učinci su stoga trenutni. Rusija neće zatvoriti gasnu slavinu jer su joj hitno potrebni prihodi koji pokrivaju trećinu državnog budžeta.

No moglo bi doći do daljeg povećanja cijena, kao što je premijer Medvedev već izjavljivao. Uopšteno, može se pretpostaviti da bi ionako visoka inflacija mogla biti znatno iznad cilja ESB-a od 2% ne samo u prvoj polovini 2022., već i u zimi 2022./23. Najnoviji podaci iz februara PMI indikatora za Evropu i njemačkog IFO indeksa jasno su pokazali da prelivanje cijena nije pogodilo samo industriju, već i maloprodaju i usluge. To znači da cjenovni uzgon u Evropi postaje sve širi i nije samo pod uticajem energetske komponente.

Osim toga, kombinacija povećanja minimalne plaće u Njemačkoj i nedostatka radne snage bi stoga trebala povećati potencijal za povećanje cijena u narednim godinama. Takođe se može pretpostaviti da će značajno povećanje cijena energije uzrokovati propadanje nekih malih i srednjih preduzeća jer ne mogu apsorbovati eksploziju troškova u svojim prodajnim cijenama. To će takođe vjerovatno imati određene prigušne učinke na ekonomiju u eurozoni. Uopšteno gledano, međutim, još uvijek visoka globalna potražnja i smanjena zavisnost SAD-a i Kine o ekonomskim vezama s Rusijom trebali bi pomoći u izbjegavanju klizanja u srednjoročni scenario stagflacije.

U tom kontekstu, vjerovatno će se nastaviti već najavljeni prijelaz Evropske centralne banke s izrazito ekspanzivne na umjereniju monetarnu politiku. Prestanak negativnih kamatnih stopa barem se nazire. Za obuzdavanje pritiska na povećanje cijena biće potrebne i referentne kamatne stope i kvantitativne mjere. To su okvirni uslovi koji sami po sebi imaju prigušujući učinak na rizične klase imovine. To će takođe vjerovatno imati određene negativne učinke na ekonomiju.

Finansijska tržišta – pred dužim razdobljem prilagođavanja

Čini se vrlo vjerovatnim da dugotrajna agresija Rusije na Ukrajinu još nije u potpunosti ugrađena u cijene na tržištima kapitala, kako dioničkim tako i obvezničkim. Brzi rast cijena nakon ruske vojne okupacije u istočnoj Ukrajini zasigurno je bio naivan, čak i ako su određene pozitivne korporativne vijesti dolazile iz eurozone. Nepovoljan srednjoročni uticaj na rast i kretanje cijena u Evropi vjerovatno će se odraziti na korporativne izglede tokom godine.

Investitori ne smiju zaboraviti da su cijene nedavno zabilježile istorijske vrhunce i od tada su na oko 15% nižim vrijednostima. Stoga treba ostati oprezan u bliskoj budućnosti. Za dugoročne investitore potrebno je strpljenje. Naredni mjeseci neće donijeti tako brzi oporavak cijena.

Autor: RBA analize

Izvor: SEEbiz

Check Also

Francuska želi cijeli EDF, planiranju nove nuklearke

Francuska vlada planira u potpunosti da preuzme proizvođača struje EDF (Electricite de France), najavila je …

Leave a Reply

Your email address will not be published.