Crnogorska ekonomija najmanje slobodna na Zapadnom Balkanu

Dodajte komentar

Crna Gora je na listi globalnih ekonomskih sloboda američke Heritedž fondacije zauzela 103. mjesto od ukupno 177 rangiranih država, pa je u odnosu na prethodni izvještaj nazadovala za 23 mjesta. U ranijem izvještaju zauzimala je 80. mjesto na spisku od 178 zemalja. Takođe, Crna Gora je prema listi Heritedža najmanje slobodna ekonomija na Zapadnom Balkanu, dok se Hrvatska kotira na 45. mjestu, Albanija 50, Sjeverna Makedonija 53, Srbija 59, BiH 68, a Kosovo na 86. mjestu.

Lista Heritedž fondacije odnosi se na podatke iz druge polovine 2020. godine i prve polovine 2021. godine, odnosno kači period vladavine i bivše i sadašnje vlasti. Na čelu vlada u tom periodu bi li su Duško Marković i Zdravko Krivokapić, koji i dalje obavlja funkciju predsjednika Vlade.

Kako se navodi u izvještaju, ukupna ocjena ekonomskih sloboda Crne Gore iznosi 57,8, što je 5,6 manje u odnosu na prethodni izvještaj.

Crna Gora je rangirana na 41. mjestu među 45 zemalja u regionu Evrope, a njen ukupni rezultat je ispod regionalnog i svjetskog prosjeka piše u izvještaju objavljenom na sajtu Heritedž fondacije.

Napredak je prepoznat u tri oblasti imovinska prava, poresko opterećenje i monetarne slobode, dok je pad zabilježen kod sedam oblasti efikasnost pravosuđa, integritet Vlade, državna potrošnja, fiskalno zdravlje, poslovna, trgovinska i sloboda na tržištu rada. Na istom nivou ostale su investicione i finansijske slobode.

Nažalost, petogodišnji rekord generalno solidne ekonomske slobode je potkopan. Crna Gora je zabilježila ukupni gubitak ekonomske slobode od 4,2 poena od 2017. godine i pala je iz kategorije umjereno slobodna u kategoriju uglavnom neslobodna piše u izvještaju.

Monetarna i sloboda trgovine i dalje pokazuju snagu, ali su efikasnost pravosuđa i integritet Vlade slabi.

Imovinska prava se, kako se dodaje, poštuju.

Uprkos naporima da se ojača njegova nezavisnost, pravosuđe je i dalje podložno pritiscima vlade i pati od ozbiljnih nedostataka u transparentnosti, otvorenosti, profesionalizmu i odgovornosti navedeno je u izvještaju.

Iako su strane investicije zvanično dobrodošle, režim ulaganja ostaje birokratski i podriva dinamičniji rast investicija.

Mali finansijski sektor je postepeno postao konkurentniji i raznovrsniji.

U izvještaju se navodi da je implementacija zakonskog okvira usvojenog 2006. godine za podsticanje privatizacije bila spora.

Malo uspjeha je postignuto u diversifikaciji izvan turizma, energetike i poljoprivrede.

Vlada nastavlja da subvencioniše strateški važna državna preduzeća u oblastima energetike, saobraćaja i turizma navedeno je u izvještaju Heritedž fondacije.

Dan

TAGOVI: ,
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *