Rast ekonomije eurozone i EU snažno usporio na kraju prošle godine

Dodajte komentar

Ekonomija Evropske unije i eurozone snažno je usporila u četvrtom tromjesečju prošle godine, a posustalo je i zapošljavanje, zbog problema u sektoru nabavke i širenja omikrona, pokazale su nove procjene Eurostata.

Evropska ekonomija ima problema s nabavkom, posebno poluprovodnika, ključne komponente u proizvodnji automobila.

Pred kraj prošle godine privredu su pogodile i visoke cijene energije i nestašica radne snage u uslovima širenja varijante koronavirusa omikron, prenosi Hina.

Tako je sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) EU-a u četvrtom tromjesečju porastao 0,4 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je porastao 2,2 odsto, potvrdio je Eurostat procjenu s kraja januara.

BDP eurozone takođe je neznatno porastao u posljednjem kvartalu prošle godine, 0,3 odsto u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je uvećan 2,3 odsto, potvrdili su statističari.

U poređenju s istim kvartalom 2020, sezonski prilagođeni BDP Unije porastao je 4,8 odsto, nakon rasta od 4,1 odsto u trećem tromjesečju.

U eurozoni je uvećan 4,6 odsto, nakon rasta od 3,9 odsto u prethodnom tromjesečju.

U cijeloj prošloj godini aktivnosti su na oba područja porasle 5,2 odsto.

Među zemljama čiji su podaci bili dostupni, najviše je na tromjesečnom nivou na kraju prošle godine porasla mađarska privreda, 2,1 odsto.

Slijede Španija i Poljska, s rastom aktivnosti u četvrtom tromjesečju dva odsto odnosno 1,7 odsto, u odnosu na period od jula do septembra.

Aktivnosti u francuskoj i italijanskoj ekonomiji naglo su usporile, na 0,7 odnosno 0,6 odsto.

Njemačka se s padom aktivnosti od 0,7 odsto svrstala uz Austriju, Rumuniju i Letoniju i činila malobrojnu grupu zemalja s padom BDP-a na tromjesečnom nivou.

Eurostat nije raspolagao podacima za Hrvatsku, Estoniju, Irsku, Grčku, Luksemburg, Maltu i Sloveniju.

Broj zaposlenih u EU i eurozoni porastao je u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca 0,5 odsto u odnosu na ljetnje tromjesečje, kada je uvećan 0,9 odsto u EU, odnosno jedan odsto u eurozoni.

Na godišnjem nivou porastao je na oba područja 2,1 odsto, kao i u periodu od jula do septembra.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *