Bruto spoljni dug Slovenije iznosio je na kraju decembra 2021. godine 50,8 milijardi eura, što u tekućim cijenama čini 108,3 odsto bruto domaćeg proizvoda, dok su bruto spoljna potraživanja iznosila 51,2 milijarde eura, pokazuju podaci centralne banke.
Kako prenosi agencija STA, bruto spoljni dug, kao dio ukupnog duga zemlje po osnovu zaduživanja kod stranih kreditora, porastao je lani za 3,0 milijarde eura u odnosu na isti mjesec 2020. godine.
Povećanje je uglavnom rezultat većeg zaduživanja centralne banke, preduzeća povezanih sa subjektima u inostranstvu i nefinansijskih privrednih društava.
Spoljni dug vlade je smanjen za dvije milijarde eura, dodaje se u informaciji.
Nešto manje od polovine spoljnog duga činio je dug opšte države, a nešto više od petine (21,5 odsto) dug komercijalnih banaka i centralne banke, navodi se u izvještaju Banke Slovenije.
Eksterna potraživanja od 51,2 milijarde eura porasla su za 3,2 milijarde eura u odnosu na kraj 2020.
Suficit tekućeg računa Slovenije u 2021. iznosio je 1,7 milijardi eura, što je nešto ispod polovine suficita u prethodnoj godini, prenosi Tanjug.
Suficit u robnoj razmjeni sa svijetom je opao za 1,9 milijardi eura, dok je u trgovini uslugama povećan za 388 miliona eura, prenosi slovenačka novinska agencija.
