Bilo je velikog optimizma da će se nafta u crnogorskom podmorju naći, međutim rezervoar do koga je došao italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek je suv. Nafta je migrirala iz mikro bloka 5 gdje je izvršeno bušenje u druge blokove u našem podmorju kojih po svoj prilici ima mnogo, kao i na kopnu kao što su Grahovo, Crmnica, Župa kao i Skadarsko jezero… Potrebno je naći gdje je nafta migrirala, istražiti i druge lokacije, a takođe velike su šanse da se nađu i rezervoari gasa, za čije istraživanje je zainteresovana kompanija Energean koja treba da nađe partnera za bušenje – kazao je Pobjedi direktor Uprave za ugljovodonike Marko Adžić.
Tehnologija sve savršenija
Kako je dodao, tehnologija istraživanja se usavršava, tako da se skraćuje vrijeme istraživanja i sve su preciznije bušotine.
– Pritiskom zelene tranzicije Evropska unija nije davala podršku za naftno i gasno istraživanje, međutim kako je sada gas na zelenoj listi drugi talas je krenuo, pa nikakve smetnje nema za istraživanje gasa. Ako nađemo ogromne količine gasa postaćemo veoma interesantan partner Evropskoj uniji, a ako smo članica imaćemo veoma značajan položaj – naglašava Adžić.
Kako je istakao, bilo je velikog optimizma da će bušotina koju je radio italijansko ruski konzorcijum biti pozitivna, međutim zbog velikog pritiska na dubinama kao i potkovna ,,izolator“ stijena nije bila nepropusna, već je nafta našla put da dalje migrira i ne zadrži se u ciljanom rezervoaru.
– Ovaj naš rezervoar koji smo ,,jurili“ je jedna školska ogromna formacija gdje se očekivalo da će se naći nafta, ali godinama unazad tu su bili veliki pritisci i ta izolator stijena je vjerovatno i od uticaja graviticije popuštala. Nafta migrira sve dok ne naiđe na neku tzv. zamku – geološku strukturu. Ovdje je bila nafta ko zna koliko godina unazad, ali je sa toga mjesta migrirala – istakao je Adžić.
Objasnio je da se u istraživanju prvo radi seizmika na osnovu čega se gledaju strukture stijene i kada se naiđe na tu formaciju koja može biti porozna i propusna, kompanija se odluči na istraživanje a po statistici svaka četvrta bušotina je pozitivna dok su ostale nekomercijalne ili suve.
– Ovdje se krenulo sa malom vjerovatnoćom. Svih tih šest kilometara bušotina je potvrdila seizmički interpretirane slojeve, ali u rezervoar nijesu našli naftu. Eni – Novateku primarni target je bio nafta. Sad će da urade studiju gdje je ta nafta migrirala, kako bi za novi tender sa većom preciznošću aplicirali. Dužni su po planu da odrade i pliću gasnu bušotinu. Ako im gasni prospekt bude interesantan oni će bušiti, a ako odustanu platiće garanciju našoj državi od oko 12 miliona – objašnjava Adžić.
Gasno istraživanje
Druga kompanija Energean je, po njegovim riječima, zainteresovana za gasno istraživanje i njihovi prospekti u bloku su jako zanimljivi.
– Oni su potpisali takav ugovor, gdje je tender bio da su bile potrebne dvije kompanije da idu u istraživanje. Potpisali su ugovor da sami mogu da idu na seizmička istraživanja, geološku interpretaciju, ali da su dužni da nađu partnera da bi ušli u fazu bušenja. Partner je potreban zbog podjele troškova i podjele rizika- kazao je Adžić napominjući da do 15. marta treba da predstave Vladi partnera, ako ga ne predstave Vlada ima pravo da raskine ugovor sa njima.
Objašnjava i da su njihovi prospekti, tj. ležišta plića na 800 do 2.800 metara i da za za gas imaju jasniju sliku, koliko rezervi ima.
– Kad bi našli partnera, Vlada bi ga provjerila. Da li je to firma koja posluje regularno, da nema neke loše rekorde i sl. I ako Vlada prihvati tu firmu mogu da idu dalje u istraživanje – rekao je Adžić.
Oprema i tehnologija za istraživanje su sve savršenije jer je, kako napominje, naftna i gasna industrija najskuplja na svijetu. Mnogo se novca ulaže u tehnologiju, da se vrši optimizacija troškova tako da se stvaraju moderniji i sofisticiraniji uređaji.
– Ranije na moru je snimana seizmika 2D profila, sada je već 3D a dolazi i 4D seizmika. Mnogo je brže istraživanje. Ukoliko bi Energian kompanija krenula u potragu, oni bi trebali samo da postave postrojenje i da počnu da buše i za najviše dva do tri mjeseca da završe bušotinu do tri kilometra – objasnio je Adžić.
Energetska kriza poskupila gas
Adžić ističe takođe da je energetska kriza napravila da je cijena gasa skočila i da je od strane EU postala dio zelene tranzicije jer je za dobijanje struje od gasa mala emisija ugljendioksida tako da je stavljen na listu niskokarbonske emisije, kao i nuklearna energija.
– Tehnologija bušenja za gas je ista kao i za naftu samo morate znati da kontrolišete pritiske jer kad ulazite u gasno ležište ono može biti pod većim pritiskom. Ako nemate kontrolu, tj. potrebna je brza reakcija i ne dozvoliti da ekspandira kao što se to desilo u Meksičkom zalivu. Imali su lošu kontrolu gasa, lošu cementaciju i taj gas je migrirao sa svih mogućih strana – kazao je Adžić naglašavajući da i gas može da migrira, ali pošto su ležišta plića, veća je vjerovatnoća da se nađe.
Energean kompanija je predlagala, po riječima Adžića, da ukoliko se gas nađe, da se napravi of-šor gasna elektrana, sprovede gasifikacija KAP-a ili željazere, jer je gas je mnogo jeftiniji od struje.
Međutim, od istraživanja nafte se, kako je istakao, neće odustati i vršiće se istraživanje cijelog našeg Primorja.
– Ovaj dio od Petrovca do Herceg Novog je mnogo interesantniji, ali nam je sporna granica prema Hrvatskoj i tu niko nije htio da čačka. Imamo bušotinu kod Prevlake i na Grahovu bušotinu koje su dale nekoliko desetina metara naftni sloj – kazao je Adžić.
Plan je, kako ističe, da se raspiše multiclient tender, gdje bi kompanija koja dobije tender izvršila seizmička istraživanja cijelog Jadrana o svom trošku.
– Tada bi imali jasnu sliku procjene koliko čega imamo i onda će ta firma u ime Crne Gore da reklamiraju podatke gdje ćemo odmah da raspišemo koncesioni tender. Ako to snimimo krajem ove godine, trebaće im pola godine da to
interpretiramo i već 2023. ili početkom 2024. mogli bi da imamo novi koncesioni tender. Nakon toga brzo bi se došlo do bušenja – objasnio je Adžić.
Za Grahovo čekaju Nis Gasprom koje vrši istraživanje u Bosni i Hercegovini.
– Geolozi su dolazili i kupili naše podatke, vršili korelaciju sa njihovim i oni ovdje sumnjaju da ima nekoliko naftnih ležišta kao i u Bosni i Hercegovini. Ako se tu potvrdi nafta i gas, i ovdje bi trebalo da imamo ležišta jer se isti sloj prostire i kod nas.
Podsjetio je da su imali dobre planove da ukoliko se nađe nafta ne prave rafinerije već se izvozi sirova nafta, a mi bi ubirali 54 odsto prozvedene nafte plus royalty taksa od pet do 12 procenata.
Prazna bušotina osigurana i začepljena
Platforma u crnogorskom podmorju je ,,otišla“, napustila je lokaciju krajem januara i bušotina je začepljena.
– Koncesionari su začepili bušotinu, postavljeno je pet cementnih čepova i dva metalna. Do sada nijesam sretao da u negativnu ili suvu bušotinu postave ovoliko čepova – kazao je Adžić koji smatra da su ipak osigurali da u slučaju migracije nafte iz veće dubine ne dođe u taj rezervoar.
Boks: Skadarsko jezero najinteresantnije
Adžić je mišljenja da je što se tiče nafte najinteresantnije Skadarsko jezero, ali takođe misli da bi u Crnoj Gori to bilo neizvodljivo pomenuti.
– Mislimo da bi se tu aktivisti zaštite životne sredine odmah pobunili, iako recimo Njemačka usred Nacionalnog parka proizvodi naftu – kaže Adžić koji podsjeća i da su aktivisti za ovu bušotinu tvrdili da će biti zemljotresi, ekološke katastrofe, ali nije bilo nijednog incidenta…
– Kompanije čine sve da ne dođe do incidenta, jer to kompanije mnogo košta finansijski, onda im akcije padaju na berzi gdje se gube milijarde i reputacja i oni to sebi ne smiju dozvoliti. Ogromna sredstva ulažu u zaštitu životne sredine i zaštitu ljudi na radu – kazao je Adžić.
(Pobjeda)
