Cijene stanova u glavnim gradovima zemalja bivše Jugoslavije

Cijene nekretnina prethodnih godina povećavale su se u svim državama regiona.

Crna Gora: 1.219 eura po kvadratu

Crna Gora je samo još jedna od država koje nisu uspjele da odole trendu rasta cijena nekretnina. Kako pokazuju podaci crnogorske Uprave za statistiku (MONSTAT), u Crnoj Gori je u prvom kvartalu 2021. prosječna cijena kvadrata iznosila 1.219 eura, što je za 29,7 posto više u odnosu na početak prethodne godine.

Rast se nastavio, te su podaci pokazali da je u Podgorici u drugom kvartalu prošle godine prosječna cijena kvadrata iznosila 1.234 eura.

Najviša cijena kvadrata zabilježena je u primorskim regijama, gdje je prosječna cijena nekretnina iznosila 1.298 eura, koja je interesantno veća nego i u Podgorici.

Beograd: 2.500 eura po kvadratu

Ubjedljivo najviše novca u Srbiji potrebno je izdvojiti ukoliko želite da postanete vlasnik nekretnine u Beogradu. Prema izvještaju srbijanskog Republičkog geodetskog zavoda, najskuplji kvadrati prodaju se na beogradskoj opšini Savski venac, gdje prosječna cijena kvadrata iznosi 3.328 eura.

Ipak, ono što najviše „upada u oči“ je podatak da je na ovoj opštini uočena najviša maksimalna cijena kvadrata u Beogradu, koja na ovoj općini iznosi čak 10.067 eura. S druge strane, sljedeća općina na listi najviših cijena je Vračar, gdje najskuplji kvadrat iznosi 3.937 eura.

Osim lokacije koja svojim stanarima nudi dobru povezanost sa različitim dijelovima grada, još jedan od faktora koji može uticati na formiranje cijene na Savskom vencu jeste i to što se u njegovoj neposrednoj blizini nalazi najskuplji stambeni kompleks u glavnog gradu Srbije, Beograd na vodi, u kojem je prosječna cijena kvadrata 3.417 eura.

Zagreb: 1.886 eura po kvadratu

Prosječna cijena stanova u novogradnji u Zagrebu u prvoj polovini 2021. iznosila je 1.886 eura po kvadratu, dok je u ostalim dijelovima zemlje cijena bila nešto niža – 1.648 eura, podaci su Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.

Osim lokacije, izgleda, i kvaliteta gradnje, na razliku cijena stanova utiču i mnogi drugi faktori, poput stanja tržišta rada, visina kamatnih stopa kredita, odnos ponude i tražnje , ali i cjelokupna ekonomija države.

Ljubljana: 3.000 eura

U Sloveniji se već decenijama javlja problem nedostatka nekretnina, a prema riječima slovenačkih agenata za nekretnine, najviše fali povoljnijih stanova – sa cijenom od oko 3.000 evra, koje bi mogli da priušte veći broj građana.

Prema podacima slovenačkog Zavoda za statistiku (SURS), u Sloveniji su cijene nekretnina u drugom tromjesečju 2020. godine “skočile” za 4,5 posto, u odnosu na prvo tromjesečje. Kako SURS navodi, cijena kvadrata je u 2020. godini po prvi put prešla 2.900 eura. Za razliku od Ljubljane, cijene u drugim, manjim mjestima su povoljnije i kreću se oko prosječne cijene od 2.000 eura po kvadratu.

Sarajevo 1.250 eura

U toku prošle godine, zabilježen je rast cijena nekretnina u Bosni i Hercegovini. Bez obira na to, tržište nekretnina u BiH još uvijek važi za jedno od najunosnijih.

Prosječna cijena kvadrata u Sarajevu tokom 2021. godine iznosila je oko 1.250 eura, dok je najskuplji kvadrat iznosio oko 3.065 eura.

Ovim cijenama Sarajevo je steklo “titulu” najskupljeg grada u BiH, a kako kažu sarajevski agenti za nekretnine, kupci najprije biraju novogradnju, a faktori koji utiču na izbor stana su i lokacija, spratnost zgrade, kao i parking.

Tokom prošle godine, najjeftinije nekretnine u BiH bile su u Gradačcu, Bugojnu, Brčkom i Trebinju.

Izvor: Nova.rs/BiznisInfo.ba

Check Also

Popović novi stečajni upravnik Solane

Novi stečajni upravnik Solane “Bajo Sekulić” u Ulcinju je Miloš Popović, saznaju “Vijesti”.

Leave a Reply

Your email address will not be published.