Cijene goriva rastu, a državnih rezervi ni na vidiku

Dodajte komentar

Iako su i bivša i sadašnja vlada najavljivale u prethodnih šest godina formiranje strateških rezervi naftnih derivata koji će biti korišćeni u slučaju poremećaja na tržištu, još se ne zna kad će to biti. Cijene goriva su od utorka na istorijskom maksimumu. Iz Ministarstva kapitalnih investicija je Pobjedi saopšteno da je inovirani zakon o snabdijevanju naftnim derivatima u slučaju poremećaja u snabdijevanju još u izradi. Nijesu precizirali kada bi zakon mogao biti usvojen. Po ranije preuzetim obavezama, Crna Gora bi trebala od početka naredne godine da ima minimalne rezerve sirove nafte i/ili naftnih derivata.

Direktiva

Iz Ministarstva su podsjetili da je izrada i implementacija ovog zakona proistekla iz Direktive Evropskog savjeta od 14. septembra 2009. godine.

– Obavezne zalihe nafte i derivata se koriste za osiguranje snabdijevanja naftom i naftnim derivatima u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države, usljed vanrednih okolnosti. Energetska zajednica je Odlukom br. 2008/03 obavezala članice Energetske zajednice da primjenjuju te odredbe, dok je čl. 1, Odluke Savjeta Energetske zajednice br. 2012/03 proklamovano obavezu implementiranja direktive br. 2009/119/EZ do 1. januara 2023. godine – rekli su iz Ministarstva.

U februaru prošle godine su nam kazali da je nacrt zakona pripremljen i da treba biti usvojen u trećem kvartalu 2021, nakon dobijanja mišljenja Evropske komisije.

Još 2016. godine u mandatu prethodne vlade obavljena je javna rasprava o nacrtu tog zakona. Iz Ministarstva kapitalnih investicija su lani rekli Pobjedi da se Vlada obavezala da usvoji zakon o strateškim rezervama nafte do kraja 2023. godine. Objasnili su da je formiranje strateških rezervi naftnih derivata za sada jedini mehanizam kojim država može da utiče na poremećaje tržišta.

Partner

– Očekivanja su da, kada strateške rezerve naftnih derivata budu formirane, Crna Gora neće biti toliko izložena berzanskim fluktuacijama, što će uticati na to da cijene naftnih derivata budu stabilne u dužim vremenskim intervalima – kazali su iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Crna Gora nema robne rezerve od 2003. godine kada su ukinute Zakonom o interventnim nabavkama. Tadašnja Vlada je utvrdila da rezerve nijesu komercijalne i da ih treba ukinuti. Iz Ministarstva su kazali da će kroz traženje strateškog partnera za formiranje rezervi naftnih derivata pokušati da obezbijede neophodna sredstva da bi se u ,,svakom slučaju izbjegao dodatni namet na poreske obveznike“. Nijesu odgovorili na pitanje Pobjede da li će naftne rezerve biti u Crnoj Gori ili u inostranstvu. Crna Gora ima skladišne kapacitete u Baru, Lipcima kod Kotora i Bijelom Polju. Iz Ministarstva su kazali da su oni u dosta lošem stanju i zahtijevaju detaljnu reparaciju. – Pokušaćemo da pronađemo najbolji model finansiranja tog projekta koji je neophodan za skladištenje definisanih rezervi – rekli su ranije iz Ministarstva i najavili da će kod formiranja rezervi iskoristiti prosječnu potrošnju, različitih derivata (dizel, BMB 95 i mazut) na bazi 90-dnevne potrošnje.

Uvoz

Podaci Monstata pokazuju da je prošle godine uvoz goriva bio vrijedan 194,9 miliona eura, što je 65,8 odsto više nego 2020. godine. Te je godine uvoz goriva zabilježio oštar pad od 45,1 odsto što je bila posljedica zatvaranja zbog pandemije. U energetskom bilansu za ovu godinu planiran je uvoz 390.795 tona derivata, što je za 5,69 odsto više od procjene ostvarenja potrošnje u prošloj godini, dok je za 8,66 odsto više od plana iz 2021. godine. Najveći udio u planiranoj potrošnji ima eurodizel sa 73,81 odsto.

Cijene

Sve vrste goriva skuplje su od utorka po pet centi. Cijene eurosupera 95 i 98 iznose 1,5, odnosno 1,54 eura, a eurodizela i lož ulja 1,39, odnosno 1,37 eura. Gorivo je za godinu poskupilo ukupno 17 puta, a od početka ove godine tri puta.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *