Električni automobili, solarni sistemi i vjetroelektrane mogli bi u budućnosti znatno da poskupe, prognoze su Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW).
Postoje naznake da će sirovine poput litijuma, kobalta, bakra i nikla znatno poskupiti u budućnosti. To će imati posljedice po energetsku tranziciju, jer su upravo ti metali potrebni za proizvodnju električnih automobila, solarnih sistema i vjetroelektrana.
“Potražnja za tim sirovinama će tokom narednih decenija naglo porasti”, navodi se u studiji DIW. Cijene bi mogle da dostignu vrhunac oko 2030, a zatim da tom nivou ostanu godinama.
“To bi zato predstavljalo prepreku energetskoj tranziciji”, kaže naučnik sa Instituta Lukas Boer, pozivajući se na studiju za koju se izričito navodi da nije “prognoza”, već “ispitani scenario”.
Za izgradnju vjetroelektrana i fotonaponskih sistema potrebne su velike količine bakra, a za baterije električnih automobila isto tako velike količine litijuma, kobalta i nikla.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), godišnja potrošnja bakra u narednih 20 godina vjerovatno će se udvostručiti, nikla više nego utrostručiti, a kobalta ušestostručiti.
Litijum najtraženiji?
Najviše će vjerovatno da poraste potražnja za litijumom. Iako bi ponuda tog metala do 2040. mogla da bude i više od 20 puta veća nego danas, ona teško da će održati korak sa potražnjom.
S obzirom na to da se ti metali dobijaju u rudnicima i to uz velike troškove, moglo bi da prođe i 20 godina prije nego što se razviju nova nalazišta.
Posljedice svega toga bile bi znatno veće cijene. Prema scenariju koji predviđaju ispitivanja njemačkog instituta, bakar bi 2030. mogao da bude skuplji za gotovo 70 odsto nego 2020, a litijum za skoro 180 procenata.
Njemački naučnici takođe ukazuju da bi nepredviđeni tehnološki napredak mogao da ublaži potencijalna poskupljenja i da smanji troškove energetske tranzicije. Isto važi i ukoliko se alternativni materijali pokažu kao odgovarajući za proizvodnju i skladištenje obnovljive energije.
Bez obzira na tehnološka poboljšanja, u Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja ukazuju na važnost političkih odluka. One su ključne za energetsku tranziciju”, ističe Boer.
Prema Boeru, neophodna je globalno koordinisana klimatska politika koja proizvođačima daje veću sigurnost u planiranju.
Izvor: DW, RTS
