Svijet pred ekonomskom olujom: Inflacija i restrikcije mogle bi pojesti sav najavljeni rast ove godine

Međunarodni monetarni fond snizio je prognoze rasta SAD-a, Kine i svjetske ekonomije u cjelini, upozorivši i na rizike koje donose neizvjestan tok pandemije, inflacija, poremećaji u snabdijevanju i zaoštravanje monetarne politike u SAD-u.

“Globalni rast ove godine prognoziramo u visini 4,4 odsto, 0,5 procentnih bodova slabiji, nego što se prognoziralo u prethodnim projekcijama, uglavnom zbog snižavanja procjena rasta za američku i kinesku rkonomiju”, napisala je na blogu Gita Gopinat, zamjenica izvršne direktorice MMF-a.

Zbog brzog širenja varijante omikron mnoge su zemlje ponovo ograničile kretanje i zaoštren je problem nestašice radne snage, a poremećaji u snabijevanju podstakli  su inflaciju, utvrdio je MMF u ažuriranim prognozama za svjetske ekonomiju, objavljenim juče.

U MMF-u očekuju da će omikron uticati na ekonomsku aktivnost u prvom tromjesečju, ali da će nakon toga njegov uticaj popustiti budući da je povezan s manje teškim oblicima bolesti, navodi se u izvještaju.

U 2023. globalni rast trebao bi usporiti na 3,8 psdto i biti nešto snažniji nego što se do sada očekivalo, ističu u MMF-u, napominjući ipak da je podignuta prognoza uglavnom “mehaničke naravi i da će pritisak na rast popustiti u drugoj polovini godine.”

Ukupno gledano, predviđa se da će pandemija rezultirati kumulativnim ekonomskim štetama od 13.800 milijardi dolara do 2024. godine, nasuprot prethodno projektovanih 12.500 milijardi dolara, napisala je Gopinat.

Problemi u Kini i SAD-u

MMF je smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta američke ekonomije za 1,2 procentna boda, ističući neuspjelo usvajanje izdašnog paketa socijalne i klimatske potrošnje koji je zagovarao američki predsjednik Džo Bajden.

Ukazuju i na ranije zaoštravanje američke monetarne politike nego što se očekivalo i na kontinuiran nedostatak snabdijevanja.

Američka ekonomija, kako sada predviđaju u MMF-u, porašćće za četiri odsto u 2022. godini, nakon 5,6-procentnog rasta u 2021. godini. U 2022. aktivnosti će usporiti na 2,6 odsto, pokazuju najnovije prognoze.

Osjetno je snižena i oktobarska prognoza rasta kineske ekonomije za 2022. godinu, za 0,8 procentnih bodova, na 4,8 odsto, nakon procijenjenog 8,1-pprocentnog rasta u 2021. godini. Rast bi se trebao ponovno ubrzati u 2023. godine, na 5,2 odsto, predviđaju.

Prognoze su snižene zbog poremećaja koje je izazvala kineska politika nulte tolerancije na covid-19 i zbog dugotrajnih finansijskih pritisaka u sektoru razvoja nekretnina, tumače u MMF-u.

Španija na čelu

MMF je takođe smanjio prognozu rasta za eurozonu u ovoj godini, za 0,4 procentna boda, na 3,9 odsto, uz procjenu da će u 2023. usporiti na 2,5 odsto.

Njemačka i italijanska ekonomija porašćće po njihovim procjenama 3,8 odsto u ovoj godini, što je za 0,8 odnosno za 0,4 procentna boda slabije nego što su prognozirali u oktobru prošle godine.

U 2023. njemačka ekonomija trebala bi po njihovim najnovijim prognozama porasti 2,5 odsto a italijanska 2,2 odsto.

Najsnažnije bi među vodećim ekonomijama eurozone trebala rasti Španija, za 5,8 odsto u ovoj te za 3,8 odsto u idućoj godini.

Oči uprte u FED

MMF je upozorio da bi pojava novih varijanti koronavirusa mogla prolongirati pandemiju i izazvati nove ekonomske poremećaje, a dodatni su rizik problemi u lancima snabdijevanja, nestabilnost cijena energije i lokalni pritisci na plate.

Prognoze inflacije u ovoj godini podignute su i za razvijene i za ekonomije u razvoju, uz upozorenje da će pojačani cjenovni pritisci vjerovatno potrajati duže nego što se očekivalo s obzirom na aktuelne poremećaje u lancu snabdijevanja i visoke cijene energije.

Inflacija bi ove godine u prosjeku trebala iznositi 3,9 odsto u razvijenim ekonomijama i 5,9 odsto u ekonomijama u nastajanju i u razvoju i oslabiti u 2023. godine, zakočena blažim rastom cijena goriva i hrane.

U fokusu pažnje biće američka centralna banka koja je najavila podizanje ključnih kamatnih stopa već u ovoj godini, ranije nego što se očekivalo, što će rezultirati višim troškovima zaduživanja u cijelom svijetu i pojačati pritisak na državne finansije, ističu u MMF-u.

Velike razlike

Iako se ekonomije i dalje oporavljaju od pandemijskog šoka, tempo oporavka uveliko se razlikuje između bogatih i siromašnijih zemalja, ističu u MMF-u.

Razvijene ekonomije trebala bi se ove godine vratiti pretpandemijskom trendu dok se nekoliko ekonomija u nastajanju i onih u razvoju suočava s velikim gubicima BDP-a.

Nakon pandemije je dodatnih sedamdeset miliona ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo, čime je poništen napredak u smanjenju siromaštva ostvaren u proteklih nekoliko godina, napisala je Gopinat na blogu.

Iz MMF-a poručuju da je ključno širom svijeta obezbijediti pristup vakcinama, testovima i liječenju kako bi se smanjio rizik od daljih opasnih varijanti covida-19,

Gopinat je istakla i da je 60 odsto zemalja s niskim dohotkom već zapelo u dužničkim problemima ili im oni prijete, pozvavši grupu 20 najvećih svjetskih ekonomija da ubrza procese restrukturiranja duga i obustavi njegovo servisiranje.

Check Also

NLB Pay i Visa sa Vama na CIM Forumu

Forum kreativnih industrija i medija CIM Forum (Creative Industries and Media Forum), biće održan od …

Leave a Reply

Your email address will not be published.