Svaki građanin Njemačke mogao bi za 18. rođendan dobiti državni poklon od 20.000 eura

Više od dva vijeka stara ideja koja bi mogla značajno smanjiti nejednakost i olakšati mladima “ulazak u svijet odraslih” opet je postala aktualna zahvaljujući jednom njemačkom ekonomskom think-tanku. Kako piše Deutsche Welle, Njemački institut za ekonomska istraživanja predložio je da se svakom građaninu Njemačke nakon navršenih 18 godina dodijeli 20.000 eura u sklopu univerzanog temeljnog nasljedstva (Grunderbe). Novac se ne bi mogao uludo potrošiti, već iskoristiti isključivo za plaćanje školarine, otplatu stambenog kredita ili osnivanje kompanije.

Prosperitet za svakoga

Ideja je slična univerzalnom temeljnom dohotku kojeg je u praksi testiralo nekoliko država u svijetu. “Ako stvarno želimo da stvorimo prosperitet za svakoga u bliskoj budućnosti, tada moramo smanjiti visok nivo imovinske nejednakosti kroz redistribuciju”, napisao je u predlogu Stefan Bach, porezni stručnjak tog think-tanka. S obzirom da svake godine oko 750.000 građana postane punoljetno, temeljno nasljedstvo stajalo bi njemački budžet oko 22,6 milijardi eura godišnje. Taj se novac može iznaći povećanjem poreza na nasljedstvo, uvođenjem oporezivanja vrlo bogatih građana te reformom poreza na nekretnine, predlažu ekonomisti.

U poređenju s drugim zemljama sa sličnom distribucijom dohotka, imovina je u Njemačkoj visoko koncentrisana, tumače iz tog think-tanka. Najbogatijih 10 posto građana posjeduje dvije trećine ukupne privatne imovine vrijedne 12 biliona eura. Najbogatijih 1 posto Nijemaca drži trećinu, a elita od 0,1 posto čak petinu ukupne imovine. No, bogati učestvuju sa samo 1,1 posto u porsekim prihodima države. S druge strane, polovina stanovništva posjeduje tek 1,3 posto imovine, što znači da u pravilu ne nasljeđuju ništa, procjenjuje Forum New Economy. Stefan Bach tvrdi da su simulacije pokazale kako bi univerzalno temeljno nasljedstvo snizilo Gini koeficijent – mjeru nejednakosti dohotka i imovine – za 5 do 7 posto. Štaviše, vrijednost imovine najsiromašnije polovine njemačkog stanovništva skočila bi između 59 i 94 posto. Bach kaže kako se nova koaliciona vlada kancelara Olafa Scholza, ako zbilja želi da se pozabavi smanjenjem nejednakosti, mora fokusirati na povećanje imovine srednje klase.

Podsjetimo, u koalicijskom sporazumu stoji kako će se uvesti mjere za podsticanje vlasništva nad nekretninama te olakšica na dohodak i uplate u privatne mirovinske fondove. Inače, ideju o temeljnom nasljedstvu prvi je uobličio američki politički aktivista britanskog porijekla Thomas Paine još 1797. godine. On je tada predlagao da svaki građanin s navršenih 21 godinu dobije 15 funti, odnosno 1179 eura u današnjoj vrijednosti.

Nekih 200 godina kasnije ideju je oživio britanski ekonomista sir Anthony B. Atkinson. On je 2015. objavio knjigu “Nejednakost: Što se može učiniti” u kojoj je razradio tu ideju i predložio da se finansira iz poreza na nasljedstvo.

‘Pristojni iznos kapitala’

Prije nekoliko godina ideja o temeljnom nasljedstvu pojavila se i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tamošnja Kampanja za univerzalno nasljedstvo pozvala je na dodjelu “pristojnog iznosa kapitala” svakome građaninu koji napuni 25 godina, nezavisno od “bogatstva, siromaštva ili velikodušnosti roditelja”.

Britanski premijer Boris Johnson osvojio je mandat 2019. i na obećanju da će smanjiti nejednakost između prosperitetnog jugoistoka Engleske, uključujući i London, i ostatka države. Međutim, univerzalno nasljedstvo nije na vladinoj agendi, ističe Dane Clouston, direktor Kampanje. Dobar dio nejednakosti u Njemačkoj može se objasniti kroz starenje stanovništva jer su stariji građani imali više vremena za akumulaciju imovine. Dok je stopa štednje visoka, većina štediša taj novac drži na bankovnim računima koji im već godina ne donose gotovo nikakvu zaradu od kamata. Stoga je dio te vrijednosti “pojela” inflacija tokom godina. Niska stopa vlasništva nad nekretninama – tek 45 posto, prema podacima Bundesbanke, nasuprot dvije trećine u Francuskoj i UK-u – takođe sprečava Nijemce u većoj akumulaciji kapitala. S druge strane, porezi na nasljedstvo i nekretnine zahtijevaju korjenitu reformu, smatra Stefan Bach jer podcjenjuju vrijednost imovine bogatih.

Izvor: Poslovni.hr

Check Also

Počinje #LIITMEETUP: Prvo predavanje o intelektualnoj svojini i IT-u

„Zaštita intelektualne svojine kroz prizmu softverskog inženjerstva“ tema je prvog predavanja serijala #LIITMEETUP, koje organizuju …

Leave a Reply

Your email address will not be published.