Nakon snažnog oporavka u 2021., globalna ekonomija ulazi u izraženo usporavanje usred novih prijetnji od varijanti Covid-19 i porasta inflacije, duga i nejednakosti dohotka koji bi mogli ugroziti oporavak u ekonomijama u nastajanju i razvoju, navodi se u najnovijim globalnim ekonomskim izgledima Svjetske banke.
Očekuje se da će se globalni rast značajno usporiti s 5,5 posto u 2021. na 4,1 posto u 2022. i 3,2 posto u 2023. kako se nagomilana potražnja rasprši i kako se fiskalna i monetarna potpora ukida u cijelom svijetu.
U Evropi i centralnoj Aziji predviđa se da će se rast usporiti na tri posto 2022. i 2,9 posto u 2023., s tim da će rast u istočnoj Evropi biti posebno slab, prepolovivši se s 3,1 posto u 2021. na 1,4 posto u 2022., prije nego što se popone na 3,2 posto u 2023., pod pretpostavkom da geopolitičke napetosti ne eskaliraju dalje.
Najveći rast od zemalja regiona Svetska banka predviđa za Crnu Goru kojoj daje 10,8 posto u 2021. godini, 5,6 posto u 2022. i 4,8 posto u 2023. godini.
Svjetska banka procjenjuje da će ekonomski rast u Bosni i Hercegovini u 2022. godini iznositi 3 posto,a a da će u 2023. godini blago ubrzati na 3,2 posto.
Banka je inače, procijenila da je rast u 2021. godini iznosio 4,0 posto.
Prognozirani je rast znatno manji od procjene Centralne banke BiH koja je u posljednjim prognozama koje datiraju iz novembra prošle godine predvidjela rast od 3,9 posto u ovoj godini, nakon 5,8 posto u 2021. godini.
Nešto bolju prognozu nego Bosni i Hercegovini Svjetska banka je dala za Sjevernu Makedoniju kojoj prognozira rast od 3,7 posto u 2022. i 3,4 posto u 2023. godini, dok je prošlogodišnji rast, kao i u BiH, procijenjen na 4,0 posto.
Za Hrvatsku Banka procjenjuje ekonomski rast 5,4 posto u 2022. i 4,4 posto u 2023. godini, nakon procijenjenog rasta od 9,4 posto u 2021.
Ekonomski rast Srbije procjenjuje se na 4,5 posto u 2022. godini i 4,0 posto u 2023., dok je rast u 2021. prognoziran na 6,0 posto.
Kosovu je rast u 2021. procijenjen na 7,1 posto, u ovoj godini se prognozira na 4,1 posto a u narednoj 4,4 pposto.
Brzo širenje varijante Omicron ukazuje na to da će pandemija vjerovatno nastaviti da remeti ekonomsku aktivnost u bliskoj budućnosti, navode iz Svjetske banke. Osim toga, značajno usporavanje u velikim eekonomijama — uključujući Sjedinjene Države i Kinu — uticaće na vanjsku potražnju u ekonomijamau nastajanju i razvoju.
U vrijeme kada vlade u mnogim ekonomijama u razvoju nemaju prostora za politike kojima će podržati aktivnosti ako je potrebno, nova izbijanja Covid-19, trajna uska grla u lancu snabdijevanja i inflatorni pritisci te povećana finansijska ranjivost u velikim dijelovima svijeta mogli bi povećati rizik od tvrdog prizemljenja.
– Svjetska ekonomija istovremeno se suočava s Covid-19, inflacijom i neizvjesnošću politike, s državnom potrošnjom i monetarnom politikom na neistraženoj teritoriji, kaže predsjednik Grupacije Svjetske banke David Malpass.
– Sve veća nejednakost i sigurnosni izazovi posebno su štetni za zemlje u razvoju, dodaje se. – Postavljanje većeg broja zemalja na povoljan put rasta zahtijeva usklađeno međunarodno djelovanje i sveobuhvatan skup odgovora nacionalne politike, dodaje se.
Usporavanje će se poklopiti sa sve većim razlikama u stopama rasta između naprednih ekonomija i ekonomija u nastajanju i razvoju.
Očekuje se da će se rast u naprednim ekonomijama smanjiti s pet posto u 2021. na 3,8 posto u 2022. i 2,3 posto u 2023. – tempo koji će, iako se umiruje, biti dovoljan da povrati proizvodnju i ulaganja na njihov trend prije pandemije u ovim zemljama.
Međutim, u ekonomijama u nastajanju i razvoju očekuje se pad rasta sa 6,3 posto u 2021. na 4,6 posto u 2022. i 4,4 posto u 2023. Do 2023. sve će napredne ekonomije postići potpuni oporavak proizvodnje; ipak će proizvodnja u ekonomijama u nastajanju i razvoju ostati četiri posto ispod svog trenda prije pandemije, dodaje Svjetska banka, prenosi Indikator.ba.
