Todorović: Dokapitalizacija zavisi od Vladine odluke za „Čarlija”

Dodajte komentar

Izvršni direktor nacionalne avio-kompanije “Air Montenegro” Predrag Todorović kazao je u intervjuu “Vijestima” da trenutno ne može precizirati da li će kompaniji trebati dokapitalizacija u ovoj godini jer to, između ostalog, zavisi od toga kako će im izgledati konačna avio-flota u kojoj sada imaju dva aviona, a na Vladi je da odluči kakvu će odluku donijeti u vezi trećeg aviona koji je poznat pod kodnim imenom “Čarli”, odnosno, hoće li ga kupiti ili vratiti sadašnjem vlasniku.

”Mi smo planirali obnovu resursa i kapitalne investicije, ali moramo imati u vidu da je ovo državna avio-kompanija, odnosno, dugoročna investicija Vlade u infrastrukturu države, pa će samim tim naš dalji razvoj umnogome zavisiti i od strateške saradnje sa državom”, kazao je Todorović.

On nije precizirao sa kojim će finansijskim rezultatom završiti 2021. godinu, već je kazao da su mlada kompanija koja još uvijek nije zaokružila ni prvu godinu rada i potrebno je da prođe izvjestan period da bi “analizirali poslovne rezulatate i govorili o realnim prihodima i rashodima”.

Todorović je kazao da su za šest mjeseci prošle godine prevezli 100.000 putnika, a najavljuje letove ka 15 destinacija u 2022. godini.

Sa kojim finansijskim rezultatom će “Air Montenegro” završiti 2021. godinu? Ako je ostvaren gubitak zbog čega je nastao taj rezultat?

Prve godine su godine investicija i razvoja u svakom biznisu, pa i u avio-industriji. U svijetu ne postoji model poslovanja avio-kompanije, kako privatne tako i nacionalne, koji je tokom početnog perioda profitabilan. Avio-industrija je po mnogo čemu specifična, jer je u pitanju cijeli jedan kompleksan sistem na koji utiču brojni faktori. Mi smo mlada kompanija koja još uvijek nije zaokružila ni prvu godinu rada i potrebno je da prođe izvjestan period da bismo analizirali poslovne rezulatate i govorili o realnim prihodima i rashodima. Naš cilj je da obezbijedimo dugoročni kontinuitet samoodrživog poslovanja i za to je potrebno određeno vijeme. Sve ovo će se odvijati fazno, a kojom dinamikom zavisiće od više faktora. Epidemiska situacija i otvorenost tržišta će u velikoj mjeri uticati, ali vjerujemo da će se situacija u Evropi i u čitavom svijetu stabilizovati i da će naša spremnost da se brzo prilagodimo konstantnim i dinamičnim promjenama na tržistu biti ključna u daljem strateškom razvoju.

Da li će “Air Montenegru” ove godine biti potrebna dokapitalizacija za planirani razvoj ili možda planirate uzimanje kredita ili sve to možete uraditi iz sopstvenih sredstava?

U ovom trenutku to ne možemo precizirati. Da li će biti dokapitalizacije zavisiće, između ostalog, od toga kako će izgledati naša konačna flota. Već sada se postavlja pitanje sudbine vazduhoplova poznatog pod kodnim imenom Čarli, koja indirektno može uticati na pitanje dokapitalizacije. Nakon detaljne analize, mi smo Vladi predstavili dvije moguće opcije i na Vladi je da donese odluku da li želi da kupi taj vazduhoplov ili da ga vrati lesoru. Mi smo planirali obnovu resursa i kapitalne investicije, ali moramo imati u vidu da je ovo državna avio-kompanija, odnosno, dugoročna investicija Vlade u insfrastrukturu države pa će samim tim naš dalji razvoj umnogome zavisiti i od strateške saradnja sa državom.

Kada očekujete da će “Air Montenegro” biti održiva kompanija i šta je sve potrebno uraditi da bi se to desilo?

Situaciju na svjetskom tržištu je teško predvidjeti i tako će zasigurno biti još neko vrijeme. Ovdje prvenstveno mislim na pandemiju koja je imala veliki uticaj na svjetsku ekonomiju, pa i samu avio-industriju. Tokom 2021. primjetan je ipak određeni oporavak tako da možemo reći da smo zadovoljni jako uspješnom ljetnjom turističkom sezonom. Naš glavni cilj je bio da iskoristimo otvorenost tržišta i tada nešto povoljniju epidemijsku situaciju i počnemo sa letovima prije glavne turističke sezone. Na osnovu detaljnih analiza i preporuka, odlučili smo da se fokusiramo na regionalna tržišta, što se pokazalo kao dobra odluka jer su svi naši letovi tokom ljeta bili gotovo u potpunosti popunjeni. Sada je nešto drugačije, jer je tokom zime manji intenzitet saobraćaja, a uz to se u Evropi ponovo povećava broj zaraženih tako da se mnoge zemlje odlučuju na nove mjere i određena organičenja na putovanja. Dakle, o potpunom oporavku svjetske ekonomije i turizma koji je za Crnu Goru jako značajan možemo govoriti tek kada se stabilizuje epidemijska situacija. Mi ćemo pratiti situaciju na tržištu i nastaviti da radimo na daljem unapređenju poslovnih rezultata, poslujući po komercijanim principima. Na taj način učvršćujemo temelje za dalji razvoj kompanije koja će vremenom postati samoodrživa.

Koliko je putnika do sada prevezao “Air Montenegro” od početka rada u junu i koje su tri linije sa najvećim brojem prevezenih putnika?

Tokom 2021. godine letjeli smo ka Beogradu, Ljubljani, Banjaluci, Frankfurtu, Istanbulu i organizovali serije čarter letova ka Sarajevu, Cirihu, Jerevanu, Kisinjevu, Tbilisiju i Tel Avivu, Malagi, Oslu i drugim gradovima. Za samo prvih šest mjeseci letenja prevezli smo preko 100 000 putnika i ostvarili rezultate bolje od očekivanih.

Da li će uskoro biti nekih novih linija koje planirate da otvorite i da li već planirate povećanje saobraćaja za ljetnu sezonu ove godine?

Kao nacionalana avio-kompanija, “Air Montenegro” predstavlja važan dio transportne infrastrukture Crne Gore, pa se i naši planovi za dalji razvoj poslovanja vezuju za strateške interese države. To znači da će, osim linija značajnih za turizam, u fokusu biti i destinacije koje su bitne za razvoj i jačanje međunarodne saradnje i promociju investicionog potencijala Crne Gore. Naš plan za 2022. je dosta ambiciozan, jer želimo da povećamo broj letova na trenutnim linijama, obnovimo neke regionalne, ali i da uvedemo neke nove. Za sada je to preko 15 destinacija, ali smo istovremeno spremni i da taj plan prilagođavamo u svakom trenutku kako bismo iskoristili situaciju na najbolji način i imali maksimalnu popunjenost letova tokom ljeta, ali i cijele godine.

Kakvi su Vaši odnosi sa Montenegro Airlinesom u stečaju i da li je moguća saradnja? Da li vam problemi i dugovi koje je iza sebe ostavio bivši avioprevoznik, pričinjavaju probleme u radu?

Mi smo Montenegro Airlinesu u stečaju ranije ponudili više različitih vidova saradnje i to već od samog početka kada nam je pomoć i saradnja bila najpotrebnija. Do dogovora nažalost nikada nije došlo. U međuvremenu smo dobili sve potrebne licence, oformili tim i počeli sa svim operacijama. “Air Montenegro” nije ista kompanija kao na početku i usluge koje su nam tada bile potrebne sada to više nisu. Oformili smo tim koji čine profesionalaci sa dugogodišnjim iskustvom, a pored toga imamo i sve potrebne licence za obavljanje djelatnosti svih trenutno potrebnih segmenata održavanja vazduhopolva. Mi smo sada često u situaciji da poslujemo po veoma nepovoljnim finansijskim uslovima zbog nagomilanih dugova MA u stečaju. Samo jedan od primjera su i dugovanja za aerodromske usluge na nekim aerodoromima sa kojima već imamo saradnju ili tek treba da je uspostavimo. Zbog svega toga često imamo vrlo nepovoljan položaj već u samim procesima pregovora. Saradnja treba da je na obostranu korist i mi smo spremni da sarađujemo kada god postoji prostor za to. Smatram da je poražavajuće da u Crnoj Gori postoje specifični i vrijedni resursi koji se ne koriste, zbog neke vrste prepucavanja između kompanija u državnom vlasništvu, što je presedan.

Planiraju povećanje avio-flote ove godine

Sa koliko aviona sada raspolaže Air Montenegro (oni koji su u njegovom vlasništvu i zakupljeni) u kakvom su stanju i da li kompanija ove godine planira kupovinu ili zakup novih aviona?

Trenutno u floti imamo dva aviona. Oni pripadaju Air Montenegru, odnosno državi Crnoj Gori kao vlasniku. Ne planiramo da se zaustavimo na dva aviona i već u ovoj godini planiramo da povećamo flotu. Za iduću sezonu planiramo da uvedemo još barem jedan avion u flotu, idealan bi bio avion većeg kapaciteta i već smo krenuli sa pripremama.

Izvor: Vijesti.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *