Nova godina u znaku zaoštravanja monetarne politike

Sljedeće godine čeka nas najsnažnije zaoštravanje monetarne politike u posljednjoj deceniji, ali još uvijek možemo očekivati da će centralne banke postepeno podizati kamatne stope.

Uz veću inflaciju, od koje će kamatne stope biti niže, možemo očekivati nastavak razdoblja negativnih realnih kamatnih stopa i sljedeće godine. To će i dalje voditi snažnim pozitivnim cjenovnim efektima na berzama.

Ovu godinu obilježio je djelimični oporavak potražnje i rast korporativnih profita i cijena dionica. U godini oporavka susrećemo se s problemima ograničene globalne ponude, što uzrokuje veća poskupljenja. Možemo očekivati da će se problemi s globalnim lancima snabdijevanja povući u sljedeću godinu.

Uprkos rastu cijena i pojavi novih verzija virusa, dionice ostaju vrlo zanimljiva investiciona klasa za iduću godinu, budući da profit velikih kompanija nastavlja da jača. U SAD-u su korporativna ulaganja već na nivou prije pandemije, dok američka ekonomija doživljava najveći rast plaća i potražnje za radnom snagom u posljednjih nekoliko decenija. U SAD-u će se izvršiti ogromna javna ulaganja u infrastrukturu, koja će se preliti na dobavljače opreme i pružalaca usluga.

Ovogodišnji veliki posao je sjajan. Kompanije u sastavu indeksa S&P 500 zabilježile su rast prihoda od 17% i rast dobiti od 40% u trećem tromjesečju ove godine. Za četvrto tromjesečje ove godine očekuje se rast agregata za 18%, a prihoda od 25%.

Ranije ovog mjeseca američka (Fed) i evropska (ECB) centrana banka najavile su početak hlađenja monetarne politike. Fed planira tri postepena povećanja kamatnih stopa za sljedeću godinu, nakon kojih se trenutno očekuju dva povećanja u 2023. i dva u 2024. S ovim konkretnim prognozama Fed je donekle smanjio neizvjesnost na tržištima kapitala i barem djelimično ublažio inflaciona očekivanja.

ECB je najavio da bi sada mogao postepeno ukinuti privremeni antipandemijski PEPP program. Ukratko, ECB će završiti program otkupa obveznica vrijedan 1850 milijardi eura do kraja ožujka. ECB će još neko vrijeme kupovati obveznice kroz sada “klasični” APP program.

Dok su izjave i poruke Fed-a i ECB-a bile u okvirima očekivanja, manje iznenađenje priredila je Britanska centrana banka (BoE) koja je odlučila podići ključnu kamatnu stopu s 0,1 posto na 0,25 posto. Zbog toga su tadašnje desetogodišnje engleske obveznice izgubile dobar postotak vrijednosti, a funta je u odnosu na korpu valuta ojačala za dobrih 0,6 posto, piše portal SEEbiz.eu.

ECB je početkom mjeseca u svojoj makroekonomskoj prognozi povisio prognozu inflacije: s 2,2 na 2,6 posto za ovu godinu i s 1,7 na 3,1 posto za iduću. Uzrok trenutnih inflatornih pritisaka uglavnom leži u manjoj ponudi i manjim zalihama, dok je sadašnji rast cijena manji zbog povećane potrošnje ili povećane potražnje. Više “ljepljive” inflacije može se očekivati kada se povećanje cijena pretvori u veće plaće, naravno ako se one prevedu u veću potrošnju.

Tek tada možemo očekivati ozbiljnije pooštravanje monetarne politike. Ukratko, dionice će ostati zanimljiva investiciona klasa i u 2022. godini.

Check Also

Evropa sad Šćekiću: Ako nema novca u Fondu zdravstva, zašto najavljujete povećanje plata u javnom sektoru?

Ako nema novca u Fondu, kako su povećane plate nemedicinskom kadru u sektoru zdravstva i …

Leave a Reply

Your email address will not be published.