Zaimović: Profit četiri miliona i više od pola milijarde eura depozita

Hipotekarna banka završiće 2021. godinu sa četiri miliona eura dobiti i 540 miliona depozita, što je rast od 28 odsto i pokazuje porast povjerenja građana prema nama, kazao je Esad Zaimović, izvršni direktor i predsjednik Upravnog odbora Hipotekarne banke, u intervjuu Pobjedi.

On ne očekuje da će u 2022. godini doći do smanjenja kamatnih stopa, već procjenjuje da će se zadržati na visokom nivou.

“Moja lična procjena, zasnovana na dugogodišnjem bankarskom iskustvu, što podrazumijeva i objektivno sagledavanje svih faktora koji utiču na visinu kamatne stope je da nema prostora za generalno sniženje kamatnih stopa. Konkurencija u bankarskom sektoru može uticati na eventualno sniženje kamatnih stopa kod određenih proizvoda, ali svi ostali faktori, prvenstveno rizici, koji utiču na porast kamatnih stopa, su i dalje izraženi tako da će njihov uticaj prevladati i one će se zadržati na relativno visokom nivou”, rekao je Zaimović.

POBJEDA: Što je obilježilo poslovanje Hipotekarne banke u godini za nama?

ZAIMOVIĆ: Godinu za nama proveli smo u mjerama pojačanog opreza, prvenstveno zbog nepoznanica prouzrokovanih pandemijom koja još traje i zbog koje se svi polako navikavamo na izmijenjeni režim života i rada. Takve okolnosti, čije trajanje ne možemo sa sigurnošću procijeniti, su nas dodatno podstakle da intenziviramo digitalizaciju svih procesa kojima se može olakšati obavljanje bankarskih transakcija bez dolaska u banku i sa time ćemo nastaviti.

Hipotekarna banka je prethodnih 15 godina, od promjene vlasničke strukture, oprezno pravila planove rasta, prvenstveno zbog ozbiljnog pristupa potencijalnim rizicima, ali smo svake godine te planove premašivali, što je slučaj i sa 2021.

Kao ilustraciju mogu navesti rast depozita. Umjesto 420 miliona eura, koliko smo planirali, Hipotekarna banka završava poslovnu godinu sa 540 miliona depozita, što je rast od 28 odsto i po tom pokazatelju odskačemo od svih banaka u sistemu. To tumačimo kao porast povjerenja građana i privrede u Hipotekarnu banku, što pojačava našu odgovornost prema ukupnom ekonomskom sistemu Crne Gore.

Od događaja koji su obilježili godinu za nama istakao bih i završetak procesa AQR, tj. nezavisne procjene kvaliteta aktive banaka, koja je rađena po standardima ECB, a kojom su sve banke dobile potvrdu ispravnosti svog rada, dok je procenat izdvajanja dodatnih rezervi kod Hipotekarne banke dvostruko bolji od prosjeka bankarskog sistema Crne Gore.

Politika kreditiranja je ostala standardna i tu smo takođe premašili plan. U kreditiranju smo bili fokusirani podjednako prema građanima i preduzećima, sa akcentom na urednost u otplati, pa smo za rezultat imali nizak procenat kredita u kašnjenju. Svega 2,2 odsto od ukupnog portfolija su krediti koji kasne duže od 90 dana na 30. septembar 2021. godine, što je i smanjenje u odnosu na kraj 2020. kada su iznosili 2,39 odsto.

POBJEDA: Sa kakvim poslovnim rezultatom završavate godinu?

ZAIMOVIĆ: Poslovni rezultat na kraju ove godine će biti četiri miliona eura i u skladu je sa našom politikom, koja podrazumijeva da svake godine određeni dio profita ulažemo u rezerve banke koje će se ove godine povećati za oko 2,5 miliona. Podsjećam da svih prethodnih godina nijesmo isplaćivali dividendu akcionarima, od kojih je 90 odsto iz Italije, već je sva dobit korišćena za povećanje kapitala banke čime se dodatno snažio naš potencijal.

POBJEDA: U decembru ste isplatili vlasnike obveznica banke, hoćete li skorije kreirati nove finansijske instrumente?

ZAIMOVIĆ: Hipotekarna banka, kao jedan od ključnih učesnika na tržištu kapitala u Crnoj Gori, je 2014. godine emitovala prvu seriju obveznica od deset miliona eura na rok od sedam godina, a početkom decembra, u skladu sa prospektom, više od 100 vlasnika su dobili novčana sredstva. Važno je istaći da je Hipotekarna banka prva i jedina banka u Crnoj Gori koja je iskoristila mogućnosti pojačavanja kapitala kroz kreiranje subordiniranih obveznica. Kao jedan od ciljeva koje smo postavili bio je i razvoj tržišta kapitala, pa ostvareni promet od sedam miliona eura na sekundarnom tržištu u periodu od sedam godina, predstavlja najbolju potvrdu da smo u tome uspjeli.

Sredinom decembra smo realizovali i registrovali četvrtu seriju subordiniranih obveznica od pet miliona eura, sa rokom dospjeća od sedam godina i uz godišnju kamatu od 4,5 odsto. Interesantno je da smo prilikom pripremanja te zatvorene emisije imali značajno veću tražnju od emitovanih pet miliona eura, što govori da su nas investitori prepoznali kao sigurnog emitenta, a naše obveznice kao profitabilnu investiciju. Podstaknuto velikim interesovanjem naših klijenata za obveznice, rukovodstvo banke je odlučilo da i akcije banke učini atraktivnijim za trgovanje i dostupnijim za male investitore. Skupština akcionara je izvršila usitnjavanje akcija u iznosu od 1:100, pa će nominalna vrijednost akcije Hipotekarne nakon završetka korporativnih aktivnosti iznositi nešto iznad pet eura. Očekujemo veću tražnju za našim akcijama, kako kroz sekundarnu trgovinu tako i kroz eventualno nove emisi-
je, naročito nakon očekivane Skupštine akcionara naredne godine na kojoj se planira usvajanje dividendne politike banke, čime bi i same akcije dobile dodatnu vrijednost.

POBJEDA: Kakva je Vaša ocjena programa ,,Evropa sad?

ZAIMOVIĆ: Svjedoci smo žustre polemike oko ovog programa, prvenstveno u Skupštini, donekle i u medijima i na društvenim mrežama. Fokus je usmjeren na povećanje minimalne cijene rada, dok se rijetko mogu čuti komentari stručne javnosti oko potencijalnih rizika ukoliko se ne ostvare projekcije na prihodnoj strani budžeta. Utisak je da su prevagnuli politički argumenti za prihvatanje ovog seta mjera, nije se puno pažnje posvetilo preporukama MMF-a da bi projekat trebalo sprovoditi fazno i da bi se trebalo sačekati sa trošenjem dok se ne ostvari adekvatna realizacija očekivanih prihoda. Ostaje da sačekamo šta će donijeti naredni mjeseci, veoma je izvjesno da ćemo se morati dodatno zaduživati, što može povećati pritisak na ionako opterećene finansijske tokove naše države.

POBJEDA: Je li Vama prihvatljivo da banke naplaćuju porez za podizanje gotovine pravnim licima?

ZAIMOVIĆ: U pokušaju da se balansira prihodna i rashodna strana budžeta, predlagači ovog programa su posegnuli za setom dodatnih opterećenja na privredu, u konkretnom slučaju su planirali da se evidencija i naplata poreza na podizanje gotovine delegira na poslovne banke. Udruženje banaka se već negativno odredilo prema ovoj inicijativi iz nekoliko razloga, od kojih su ključni da banke nijesu konsultovane, tehnički je to kompleksno, a nije prirodno da banke rade posao Uprave prihoda. Poseban je aspekt da li ovakve mjere doprinose olakšavanju poslovanja i da li su svojstvene otvorenim ekonomijama.

POBJEDA: Bili ste jedan od predstavnika poslovne zajednice na nedavnom sastanku sa izaslanikom SAD za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom. Koje su glavne poruke o investicionom ambijentu u Crnoj Gori?

ZAIMOVIĆ: Koristim priliku da izrazim zahvalnost Ambasadi SAD što sam bio u prilici da prisustvujem razgovoru sa uvaženim predstavnikom američke administracije. Stekao sam utisak da gospodin Eskobar, pored političkog angažmana, prepoznaje značaj ekonomije i podrške biznisu, kao jedan od pravaca daljeg snaženja Crne Gore i njenog bržeg približavanja EU. Ohrabrila nas je njegova inicijativa da kroz Američku privrednu komoru posreduje u intenziviranju komunikacije između Vlade i poslovne zajednice u Crnoj Gori.

U moratonjumu bilo 140 mUiona eura kredita

POBJEDA: Koliko je klijenata Hipotekarne banke iskoristilo pravo na moratorijum od početka pandemije?

ZAIMOVIĆ: Korišćenje moratorijuma je bila jedinstvena mjera CBCG koja je omogućila građanima, preduzetnicima i kompanijama da bez posebnog obrazloženja ,,zamrznu dospjeće obaveza na tri mjeseca. To je pravo u našoj banci iskoristilo 7.000 građana i hiljadu kompanija, a ukupan iznos kredita u moratorijumu je bio 140 miliona eura, 60 odsto našeg kreditnog portfolija. Iako je ovo mogao biti izazov za upravljanje likvidnošću i pogoršavanje procenta kredita u kašnjenju, zahvaljujući kontinuirano visokoj likvidnosti i dobroj kreditnoj politici savladali smo ovaj izazov.

Pandemija je ostavila veliki trag na poslovne rezultate kompanija, prvenstveno zbog poremećenih tokova gotovine, što neminovno izaziva i pogoršanje boniteta klijenata, slično je i sa fizičkim licima. Kao Udruženje banaka, uz podršku CBCG, trudili smo se da nađemo model koji će olakšati finansijsku poziciju klijenata, imajući u vidu probleme sa kojima su se suočili tokom pandemije.

Srećna okolnost ove godine je bila relativno uspješna turistička sezona, uprkos svim ograničenjima i posljedicama koje je povećana frekvencija gostiju imala na zdravstveni sistem Crne Gore.

Nastavlja se ukrupnjavanje tržišta

POBJEDA: Šta mislite o ukrupnjavanju bankarskog tržišta koje je nastavljeno u godini za nama?

ZAIMOVIĆ: Ukrupnjavanje bankarskog tržišta, pod kojim se podrazumijeva spajanje postojećih banaka, nije rezultat pojačanog interesa investitora za bankarsko tržište Crne Gore, prije bih rekao da su posljedica nekih drugih odluka. U slučaju Sosijete ženeral, bila je njihova odluka da napuste tržište Crne Gore, dok je prodaja Komercijalne banke u Crnoj Gori posljedica odluke Vlade Srbije, kao većinskog akcionara, da proda Komercijalnu banku u Beogradu.

U narednom periodu je moguće i dalje ukrupnjavanje bankarskog sektora, ali prvenstveno zbog otežanih uslova poslovanja i dodatnih regulatornih zahtjeva, što će podstaći banke sa limitiranim kapitalom da kroz spajanje postignu održiviji model poslovanja.

Check Also

Monteput: Za nepuni mjesec, auto-putem prošlo 293.000 vozila, ukupan prihod 1.131.086 eura

Od početka naplate putarine na auto-putu “Princeza Ksenija” pa sve do ponoći 15. avgusta, prošlo …

Leave a Reply

Your email address will not be published.