Budžetski propisi EU štite vrijednost eura

Francuska i Italija smatraju da fiskalna pravila Evropske unije treba da omoguće širi prostor za ulaganja koja bi pomogla 27-članom bloku da postane “zeleniji“ i samodovoljniji u svijetu nakon pandemije.

Budžetski propisi EU štite vrijednost eura tako što ograničavaju nivo budžetskih deficita i duga zemalja članica, a od kada su donijeti, postali su sve složeniji i EU sada razmišlja kako da ih izmeni da bi bili primjereniji uslovima nove ekonomske realnosti.

Glavni izazovi su kako smanjiti državni dug koji je narastao tokom pandemije, a da se ne uguši privredni rast, kako obezbijediti podsticaje za ogromne investicije neophodne u borbi protiv klimatskih promjena i kako stvoriti sigurnije dobavljačke lance, nakon što su globalne mere zatvaranja razotkrile njihovu krhkost.

„Nema sumnje da moramo da smanjimo nivo zaduženosti“, naveli su italijanski premijer Mario Dragi (Mario Draghi) i francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) u zajedničkom autorskom tekstu za Finacial Times, prenosi Reuters.

Ali, kako dodaju, ne možemo očekivati da to bude putem povećanja poreza ili putem neodrživog smanjenja socijalne potrošnje, niti kroz neodrživo fiskalno prilagođavanje koje bi ugušilo rast.

Dvojica lidera predlažu strategiju koja podrazumijeva da se obuzda tekuća javna potrošnja kroz „racionalne“ strukturne reforme i kroz prilagođavanje fiskalnih pravila EU tako da ona ne sprečavaju realizaciju neophodnih ulaganja.

U fiskalnim propisima EU investicije sada nemaju nikakav poseban tretman, a Francuska i Španija su u septembru predložile da se iz obračunavanja budžetskog deficita izuzmu „zelena“ ulaganja, a eventualno i novac potrošen na digitalizaciju privrede.

Neke sjeverne zemlje EU se ne slažu s tim, argumentujući svoje protivljenje time da je teško definisati šta bi sve obuhvatala ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena.

Francuska takođe smatra da bi EU trebalo bolje da obezbijedi svoj ekonomski suverenitet preseljenjem proizvodnje nekih ključnih proizvoda u Evropu, jer se pokazalo da zatvaranje granica zbog Covida-19, koje je dovelo do prekida snabdijevanja iz Kine, odakle stiže značajan dio evropskih farmaceutskih proizvoda i čipova – može imati razorne posljedice.

„Treba da imamo više prostora za manevar i dovoljno sredstava za ključnu potrošnju za budućnost i da osiguramo naš suverenitet. Dug napravljen za finansiranje ovakvih investicija, koje neosporno doprinose blagostanju budućih generacija i dugoročnom rastu, treba da bude povlašćen u fiskalnim pravilima, budući da javna potrošnja ove vrste zapravo doprinosi održivosti duga na dugi rok“, napisali su Makron i Dragi u tekstu.

Check Also

Udruženje preduzetnica Crne Gore organizuje Internacionalnu konferenciju “MOĆ ŽENE“

Udruženje preduzetnica Crne Gore organizuje Internacionalnu konferenciju “MOĆ ŽENE“, tema konferencije: „Mediji i uloga medija …

Leave a Reply

Your email address will not be published.