Turska lira i dalje je nestabilna, ali Erdogan nastavlja svoju politiku

Eksperiment Turske u vezi sa smanjenjem kamatnih stopa u borbi protiv inflacije doveo je do pada njene valute na rekordno niske nivoe ove godine. Sada predsjednik Recep Tayyip Erdogan pokušava poduprijeti liru nizom novih neortodoksnih ekonomskih mjera.

Erdogan je rekao da će vlada pokušati da zaštiti turske štediše zabrinute zbog pada vrijednosti njihovih ulaganja tako što će im nadoknaditi uticaj deprecijacije lire na njihove depozite.

Lira je u jednom trenutku u ponedjeljak porasla za više od 20 posto u odnosu na dolar. Međutim, od utorka je ponovo počela padati te je pala više od 6 posto.

Analitičari su upozorili da bi nova politika mogla na kraju koštati tursku vladu ogromne količine novca, a Atilla Yesilada, turski ekonomista i analitičar za zemlju za GlobalSource Partners, podržao je tu odluku.

Sklonost turskog predsjednika da interveniše u utvrđivanju monetarne politike, otpuštanju centralnih bankara i ministara finansija koji se ne slažu s njegovom kockom u snižavanju kamatnih stopa, kaže Yesilada, potkopala je liru. On opisuje ekonomske probleme Turske kao rezultat strane intervencije i borbe za veću finansijsku nezavisnost zemlje.

Uprkos rastu u ponedjeljak, lira je ipak ove godine izgubila oko 40 posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar.

Erdogan je u nedjelju odbacio kritike svoje ekonomske politike u govoru pozivajući se na islamska učenja o kamatnim stopama. Njegove primjedbe su samo još više gurnule liru.

“Šta kažu? Kažu da snižavam kamate. Ništa drugo ne treba da očekuju od mene. Kao musliman, šta god islamska učenja zahtijevaju, to ću i učiniti. To ću nastaviti raditi. Vjerska komanda je jasna”, rekao je on.

Inflacija u Turskoj je u novembru dostigla godišnju stopu od 21 posto, a ekonomisti smatraju da bi mogla biti i viša, s mogućom stopom do 30 posto u narednih od šest do devet mjeseci. Uprkos tome, turska centralna banka prošle sedmice je snizila kamatne stope četvrti mjesec zaredom. Centralne banke obično podižu kamatne stope kada inflacija raste kako bi spriječile pregrijavanje privrede.

Sadašnji guverner centralne banke Sahap Kavcioglu preuzeo je dužnost u martu 2021. nakon što je Erdogan otpustio prethodnika Nacija Agbala dva dana nakon povećanja kamatnih stopa.

Jason Tuvey, viši ekonomista za tržišta u razvoju u Capital Economics, upozorio je da bi povezivanje bankovnih depozita s kursom valute moglo prenijeti rizike u deviznom sistemu na javni sektor, pri čemu je državna blagajna “na redu za veliki račun”.

Masovna kompenzacija isplaćena turskim štedišama dovela bi do povećanja budžetskog deficita.

“To možda sada nije problem s obzirom na to da su javne finansije Turske relativno jake, javni dug je nizak na oko 40 posto BDP-a, ali bi to uzrokovalo pogoršanje dinamike javnog duga”, rekao je on.

Novi instrument će se primjenjivati na lične depozitne račune s fiksnim rokovima od 3 do 12 mjeseci, navodi se u saopćenju turskog ministarstva finansija.

Rastuća inflacija već nagomilava probleme za potrošače i otežava preduzećima da planiraju unaprijed.

Erdogan je u četvrtak najavio povećanje minimalne plate u zemlji za skoro 50 posto, nadajući se da će to olakšati radnicima koji su pogođeni.

“Ovim povećanjem vjerujem da smo pokazali odlučnost da ne dozvolimo da radnici budu slomljeni pod teretom rastućih cijena”, rekao je predsjednik na konferenciji za novinare.

Taj potez bi mogao dati Erdoganu politički poticaj, ali veće plate su poznati faktor koji doprinosi inflaciji i one bi mogle pogoršati ionako strašnu situaciju.

Tursko poslovno udruženje nedavno je kritikovalo vladinu ekonomsku politiku zbog njenog remetilačkog utjecaja “ne samo na poslovni svijet, već i na sve građane”.

“Dugoročno, rizik od izazivanja mnogo većih strukturnih problema je povećan. Čak i naši izvoznici, za koje se očekuje da će imati najviše koristi, pate od ovog okruženja”, navedeno je u saopćenju, gdje stoji i da se zemlja mora vratiti općeprihvaćenim principima ekonomije u okviru slobodnih tržišta.

Međutim, pro-Erdoganova poslovna grupa rekla je da podržava predsjednikovu politiku niskih kamatnih stopa. Nezavisno udruženje industrijalaca i privrednika je u saopćenju navelo da vjeruje da će to višestruko povećati dobitke orijentirane na izvoz i zapošljavanje.

Izvor: Klix.ba

Check Also

T Phone od danas u prodaji: Veliki ekran, jaka baterija, 5G za svačiji džep

Crnogorski Telekom je danas u svom multimedijalnom T-Centru u Podgorici predstavio novu seriju pametnih telefona …

Leave a Reply

Your email address will not be published.