Banke tužbama tražile oko 242,2 miliona eura od pravnih i fizičkih lica

Crnogorske banke su od početka 2014. godine pokrenule ukupno 7.712 postupaka protiv fizičkih i pravnih lica s ciljem naplate potraživanja. To se može vidjeti u nacrtu Programa ekonomskih reformi 2022–2024. godine, koji je objavljen juče na zvaničnom sajtu Vlade Crne Gore.

– Od ukupnog broja, 51 odsto ili 3.927 sudskih postupaka je okončano, dok 49 odsto sudskih postupaka, odnosno 3.785 nije okončano. Kada je riječ o euro vrijednosti potraživanja potraživanih sudskim putem, od 242,2 miliona eura koliko je traženo u periodu 2014– 2020, danas banke potražuju 102,3 miliona eura ili 42,3 odsto ukupnog iznosa potraživanja – navodi se između ostalog u nacrtu vladinog dokumenta.

Evropska komisija (EK) ranije je dala preporuku da treba “osigurati dobro upravljanje kreditnim rizikom, transparentan prikaz kvaliteta aktive i adekvatne rezervacije”.

– U cilju realizacije ove preporuke EK najbolje govore rezultati nedavno okončanog procesa provjere kvaliteta aktive (engl. Asset Quality Review – AQR) cjelokupnog bankarskog sistema. Centralna banka je u saradnji sa nezavisnim eksternim revizorskim kućama sprovela procjenu kvaliteta u svih 13 banaka, koristeći finansijske podatke banaka raspoložive na datum 31.12.2019. godine – piše između ostalog u nacrtu Programa ekonomskih reformi, prenio je portal Pres. Dodaje se da su rezultati AQR vježbe potvrdili stabilnost, zadovoljavajući kvalitet aktive i kapitalne adekvatnosti bankarskog sektora Crne Gore.

– Bankarski sistem u Crnoj Gori je i u 2021. godini stabilan, visoko likvidan i dobro kapitalizovan. Sve ključne bilansne pozicije na godišnjem nivou ostvaruju rast, i to: aktiva 12,36%, krediti 8,98 odsto, depoziti 20,88 odsto i kapital 1,57 odsto. Na kraju trećeg kvartala 2021. godine, krediti, depoziti, kapital i novčana sredstva dostižu istorijski maksimum, dok koeficijent nekvalitetnih kredita (NPL) iznosi 5,62 odsto. Krediti pravnim licima iznose 2.052,6 mil. eura ili 58,67 odsto ukupnih kredita, dok krediti fizičkim licima iznose 1.445,9 mil. eura ili 41,33 odsto ukupnih kredita – navodi se u vladinom dokumentu.

U cilju realizacije preporuke Evropske komisije u dijelu “održavati snažan regulatorni okvir finansijskog sektora u skladu s najboljim međunarodnim i EU praksama”, aktivnosti Centralne banke će od početka 2022. godine biti usmjerene na primjenu novog regulatornog okvira i njegovu dalju harmonizaciju sa propisima EU.

– Centralna banka će u toku 2022. godine raditi i na pripremi radnih verzija nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o sanaciji kreditnih institucija, čije usvajanje je Programom rada Vlade za 2022. godinu planirano za četvrti kvartal 2022. godine. U tom smislu će se u toku 2023. godine raditi na daljem unapređenju podzakonskih propisa usvojenih u cilju sprovođenja ovih zakona, kao i na daljem usaglašavanju regulative sa EU propisima – piše u dokumentu.

Izvor: Dan.co.me

Check Also

Taksisti traže markiranje goriva, limitiranje cijena benzina i dizela na maksimalnih 1,10 po litru

Strukovni sindikat taksista Crne Gore tražu hitno zakazivanje vanredne sjednice Skupštine Crne Gore, a povodom …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *