I dok svjetski, ali i domaći mediji prenose izjavu šefa farmaceutskog giganta Pfizer-a Alberta Burla koji je rekao da će ljudi narednih godina morati da se revakcinišu protiv koronavirusa, jedna druga priča dolazi iz lista Financial Times (FT).
Naime, ovaj list se pita da li ova kompanija određivanjem ko će i kada dobiti doze diktira ekonomski oporavak cijelih regiona, pa i kontinenata.
FT je razgovarao sa nizom ljudi uključenih u razvoj i distribuciju vakcina, koje je kompaniji donijelo priličnu zaradu.
Američki list prvo naglašava da je upravo Burla veoma tražena osoba među svjetskim političarima. Od druženja sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom, “dobrim prijateljem” Džozefom Bajdenom, japanskim premijom na Olimpijskim igrama., prenosi portal Bonitet.com.
FT navodi da su neki političari u Pfizerov-om proizvodu vidjeli i slamku spasa svojih karijera. Tako je, navodi list, izraelski premijer Benjamin Netanjahu, suočen s mogućnošću gubitka izbora, zvao Burlu 30 puta, ne bi li Izrael među prvima dobio vakcinu. Za razliku od zapadnih zemalja “ugovaranje” vakcine nije dobro išlo u Africi, koji dobijaju doze “na kašičicu”.
Iako je tokom pandemije snažno porasla moć država, kada je riječ o medicinskom rešenju pandemije, sada su vlade širom svijeta gotovo potpuno zavisne od privatnih kompanija, čime je vakcina preobrazila Pfizer-ovu političku moć, navodi FT.
Pfizer drži u rukama proizvod koji je zabilježio rekordnu prodaju u samo jednoj godini. Kompanija prognozira da će vakcina protiv COVID-a 19 ove godine doneti 36 milijardi dolara prihoda, dvostruko više od prvog konkurenta, Moderne. Iduće godine prihodi bi trebali iznositi 29 milijardi dolara.
Otkako je dobio regulatorno odobrenje krajem prošle godine, Pfizer je dobio mogućnost određivanja cene vakcine i biranja koje će države biti bolje pozicionirane na “listi čekanja” na isporuku, od čega zavisi i njihov ekonomski oporavak.
Šta Pfizer radi s tom novostečenom moći, piše FT, odnosno što planira da učini, za sada nije sa sigurnošću poznato s obzirom da kompanija zacrnjuje dobar dio odredbi iz ugovora o prodaji koji su dostupni javnosti.
Kako navode sagovornici lista, niko od njih ne dovodi u pitanje doprinos borbi protiv pandemije, ali dobar dio njih smatra kako je ravnoteža moći previše otišla na stranu kompanije.
Interesantna je priča Lorenca Gostina, profesora na Univerzitetu Georgetown i člana bivše američke administracije, koji kaže da Pfizer-ova vakcina ustvari uopšte i nije njihova, već kompanije BioNTech. Njemački BioNTech početkom 2020. još nije imao nijedan odobreni proizvod, time ni izvor prihoda, pa su se obratili Pfizer-u.
List piše da je i za razliku od AstraZenece i Johnson & Johnsona, Pfizer od samog početka nije ima namjeru da prodaje vakcinu na neprofitnoj osnovi. Upravo zbog toga, Pfizer je odbio finansijsku pomoć američke vlade kako bi zadržao kontrolu nad vakcinom. Cijena koju je kompanija u početku odredila od 100 dolara, nije se desila, ali nakon upozorenja da će zbog toga biti etiketirani u javnosti kao profiteri, cijena je “pala” na 19,5 dolara po dozi, što je četiri puta više od cene za vakcine Johnson & Johnson, i pet puta više od AstraZenece.
Međutim, kako navodi FT, uspeh kompanije Pfizer uspjeh nije izgrađen na cijeni, ili briljantnosti u istraživanju, već na proizvodnim kapacitetima. Zajedno s BioNTechom, američka je kompanija na raspolaganju imala devet proizvodnih pogona te 20 ugovornih partnera, piše FT.
Kao što smo mi počeli tekst sa Albertom Burlom, šefom farmaceutske kompanije, tako ga i FT završava. Burla, piše američki list, insistira na tome da je Pfizer u poziciji „komercijalne snage“ na tržištu vakcina protiv Covida, sa ljudima koji će vjerovatno trebati “buster” iz godine u godinu. Burla je, prenosi list, ovog mjeseca rekao investitorima da je Pfizer dotakao više života nego bilo koja farmaceutska kompanija prije nje — i da je 80 milijardi dolara predviđenih prihoda ove godine vjerovatno rekord za bilo kog proizvođača lijekova – aikada.
Članak se završava rečenicom Džofrija Pordžsa, analitičara u SVB Leerink, investicionoj banci specijalizovanoj za zdravstvo: „Ovo je tako neočekivan ekonomski uspjeh koji se dešava jednom u epohi“.
